- Objavljeno: 19.09.2012.
BRUXELLES, 19. rujna 2012.(Hina) - Tri četvrtine pitanja povezanih s graničnim režimom između Hrvatske i BiH nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju uspješno je riješeno na trilateralnom sastanku u Bruxellesu, izjavila je u srijedu hrvatska ministrica vanj
BRUXELLES, 19. rujna 2012.(Hina) - Tri četvrtine pitanja povezanih s graničnim režimom između Hrvatske i BiH nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju uspješno je riješeno na trilateralnom sastanku u Bruxellesu, izjavila je u srijedu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
"Od šest pitanja koja su bila na dnevnom redu, rekla bih da smo ih riješili 75 posto", izjavila je ministrica Pusić nakon sastanka s bosanskohercegovačkim ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom, na kojima je sudjelovalo i nekoliko povjernika Europske komisije.
Komisiju su predstavljali povjerenici u čije resore spadaju pitanja koja se nameću u odnosima Hrvatske i BiH nakon hrvatskog ulaska u EU - povjerenik za proširenje Štefan Fuele, za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem, za zdravlje i zaštitu potrošača John Dalli, za promet Sim Kallas te za regionalnu politiku Johannes Hahn.
Na sastanku se razgovaralo o pitanjima koja se otvaraju u vezi s prijevozom robe preko hrvatsko-bosanskohercegovačke granice nakon ulaska Hrvatske u EU, poput malograničnih prijelaza, graničnih prijelaza na kojima je moguć prolaz živih životinja, tzv. BIP-ova (granične inspekcijske postaje), prijelaza koji imaju samo fitosanitarnu inspekciju za voće i povrće, pitanje prolaska kroz Neum od 1. srpnja 2013. godine, pitanja izvoza i uvoza robe iz BiH preko luke Ploče, te o srednjoročnom rješenju za povezivanje hrvatskog teritorija, koji je prekinut u Neumu.
"Razgovarali smo o svim tim temama, a bilo je odlično to što smo neka od njih otvorili jer se ispostavilo da postoje određene razlike u razumijevanju između naših dviju zemalja s jedne strane i Europske komisije s druge strane, naročito kada se radi o transportu robe kroz Neum i od Ploča do granice s BiH", rekla je ministrica Pusić.
Dodala je da je potvrđeno da će EU financirati izradu studije izvodljvosti za povezivanje hrvatskog teritorija te da su i stručnjaci iz BiH pozvani da sudjeluju u izradi te studije. "Dogovoreno je da se razmotre različiti oblici povezivanja i usporede troškovi, a da se pri tom ne izolira Bosna i Hercegovina. Ovdje se ne radi o izoliranju BiH nego o udovoljavanju europskim standardima", kazala je hrvatska ministrica.
Prelazak ljudi preko granice te prolazak kroz Neum dok se ne nađe trajno rješenje za povezivanje hrvatskog, a time i teritorija EU-a, dogovoren je tijekom pristupnih pregovora. Kamioni koji će prolaziti kroz Neum pečatit će se u Metkoviću kako bi se na taj način skratio carinski postupak. Pri ponovnom ulasku u Hrvatsku kontrolirat će se pečati i vrijeme koje je potrošeno za prolaz kroz teritorij BiH.
Ministrica Pusić je rekla da će svi granični prijelazi koji se grade biti gotovi na vrijeme, a oni su uglavnom financirani iz pretpristupnog fonda IPA. Za udovoljavanje schengenskim kriterijima Hrvatska sa 1. srpnjem sljedeće godine ima pravo na 40 milijuna eura, a ukupni iznos koji će Hrvatska dobiti za prilagodobu Schengenu kreće se oko 100 milijuna eura.
Bosanskohercegovački ministar Lagumdžija je istaknuo da se ulaskom Hrvatske neće ništa promijeniti kada je u pitanju prelazak građana preko granice, ali da velike promjene očekuje gospodarstvenike. Naročito je naglasio važnost luke Ploče za gospodarstvo BiH.
"Nama je u interesu da možemo korisititi luku Ploče za izvoz i uvoz, da to bude luka bosanskohercegovačkog gospodarstva. S druge strane, također nam je u interesu da se poveže hrvatski teritorij. Za nas nije sporno da Hrvatska treba povezati svoj teritorij, kao što nije sporno da BiH ima pristup otvorenom moru, da se uvažava njezin teritorij. Bosna i Hercegovina želi pomoći da se problemi oko toga mosta riješe na najbolji mogući način. Sada ne bih ulazio u detalje, ali upravo studija izvodljivosti dat će mnoge odgovore", rekao je Lagumdžija.
Europska komisija je nakon sastanka objavila priopćenje u kojem je najavila da će se sljedeći trilateralni sastanak održati početkom prosinca u Bruxellesu.
U priopćenju se kaže da će izraditi "predstudija izvodljvosti, koju će financirati EU kako bi se procijenile razne opcije, uključujući zatvoreni cestovni koridor, trajekt i most kako bi se osigurala pouzdana i održiva veza između dubrovačkog područja i sjeverozapadnog dijela Hrvatske".
"Komisija je primila na znanje različite interese Hrvatske i Bosne i Hercegovine u području Ploča i Neuma i istaknula važnost da se osigura poštovanje europske pravne stečevine na vanjskim granicama EU-a", kaže se u priopćenju.
Komisija također poziva BiH da učini sve na ubrzanju radova na izgradnji pristupnih cesta budućem graničnom prijelazu Metković II.
Komisija se također "obvezala da će vrlo skoro pokrenuti postupak za donošenje odluke koja bi omogućila tranzit mnogih poljoprivrednih proizvoda životinjskoj podrijetla između Metkovića i luke Ploče".
Komisija je obećala BiH da će joj nastaviti davati tehničku pomoć u prilagodbi zakonodavstva vezano za sigurnost hrane i za veterinarske i fitosanitarne standarde. Također se pozivaju vlasti u BiH da ubrzaju posao kako bi ispunili tražene kriterije koji bi omogućili izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog podrijetla u EU.
Priopćenja
"Od šest pitanja koja su bila na dnevnom redu, rekla bih da smo ih riješili 75 posto", izjavila je ministrica Pusić nakon sastanka s bosanskohercegovačkim ministrom vanjskih poslova Zlatkom Lagumdžijom, na kojima je sudjelovalo i nekoliko povjernika Europske komisije.
Komisiju su predstavljali povjerenici u čije resore spadaju pitanja koja se nameću u odnosima Hrvatske i BiH nakon hrvatskog ulaska u EU - povjerenik za proširenje Štefan Fuele, za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem, za zdravlje i zaštitu potrošača John Dalli, za promet Sim Kallas te za regionalnu politiku Johannes Hahn.
Na sastanku se razgovaralo o pitanjima koja se otvaraju u vezi s prijevozom robe preko hrvatsko-bosanskohercegovačke granice nakon ulaska Hrvatske u EU, poput malograničnih prijelaza, graničnih prijelaza na kojima je moguć prolaz živih životinja, tzv. BIP-ova (granične inspekcijske postaje), prijelaza koji imaju samo fitosanitarnu inspekciju za voće i povrće, pitanje prolaska kroz Neum od 1. srpnja 2013. godine, pitanja izvoza i uvoza robe iz BiH preko luke Ploče, te o srednjoročnom rješenju za povezivanje hrvatskog teritorija, koji je prekinut u Neumu.
"Razgovarali smo o svim tim temama, a bilo je odlično to što smo neka od njih otvorili jer se ispostavilo da postoje određene razlike u razumijevanju između naših dviju zemalja s jedne strane i Europske komisije s druge strane, naročito kada se radi o transportu robe kroz Neum i od Ploča do granice s BiH", rekla je ministrica Pusić.
Dodala je da je potvrđeno da će EU financirati izradu studije izvodljvosti za povezivanje hrvatskog teritorija te da su i stručnjaci iz BiH pozvani da sudjeluju u izradi te studije. "Dogovoreno je da se razmotre različiti oblici povezivanja i usporede troškovi, a da se pri tom ne izolira Bosna i Hercegovina. Ovdje se ne radi o izoliranju BiH nego o udovoljavanju europskim standardima", kazala je hrvatska ministrica.
Prelazak ljudi preko granice te prolazak kroz Neum dok se ne nađe trajno rješenje za povezivanje hrvatskog, a time i teritorija EU-a, dogovoren je tijekom pristupnih pregovora. Kamioni koji će prolaziti kroz Neum pečatit će se u Metkoviću kako bi se na taj način skratio carinski postupak. Pri ponovnom ulasku u Hrvatsku kontrolirat će se pečati i vrijeme koje je potrošeno za prolaz kroz teritorij BiH.
Ministrica Pusić je rekla da će svi granični prijelazi koji se grade biti gotovi na vrijeme, a oni su uglavnom financirani iz pretpristupnog fonda IPA. Za udovoljavanje schengenskim kriterijima Hrvatska sa 1. srpnjem sljedeće godine ima pravo na 40 milijuna eura, a ukupni iznos koji će Hrvatska dobiti za prilagodobu Schengenu kreće se oko 100 milijuna eura.
Bosanskohercegovački ministar Lagumdžija je istaknuo da se ulaskom Hrvatske neće ništa promijeniti kada je u pitanju prelazak građana preko granice, ali da velike promjene očekuje gospodarstvenike. Naročito je naglasio važnost luke Ploče za gospodarstvo BiH.
"Nama je u interesu da možemo korisititi luku Ploče za izvoz i uvoz, da to bude luka bosanskohercegovačkog gospodarstva. S druge strane, također nam je u interesu da se poveže hrvatski teritorij. Za nas nije sporno da Hrvatska treba povezati svoj teritorij, kao što nije sporno da BiH ima pristup otvorenom moru, da se uvažava njezin teritorij. Bosna i Hercegovina želi pomoći da se problemi oko toga mosta riješe na najbolji mogući način. Sada ne bih ulazio u detalje, ali upravo studija izvodljivosti dat će mnoge odgovore", rekao je Lagumdžija.
Europska komisija je nakon sastanka objavila priopćenje u kojem je najavila da će se sljedeći trilateralni sastanak održati početkom prosinca u Bruxellesu.
U priopćenju se kaže da će izraditi "predstudija izvodljvosti, koju će financirati EU kako bi se procijenile razne opcije, uključujući zatvoreni cestovni koridor, trajekt i most kako bi se osigurala pouzdana i održiva veza između dubrovačkog područja i sjeverozapadnog dijela Hrvatske".
"Komisija je primila na znanje različite interese Hrvatske i Bosne i Hercegovine u području Ploča i Neuma i istaknula važnost da se osigura poštovanje europske pravne stečevine na vanjskim granicama EU-a", kaže se u priopćenju.
Komisija također poziva BiH da učini sve na ubrzanju radova na izgradnji pristupnih cesta budućem graničnom prijelazu Metković II.
Komisija se također "obvezala da će vrlo skoro pokrenuti postupak za donošenje odluke koja bi omogućila tranzit mnogih poljoprivrednih proizvoda životinjskoj podrijetla između Metkovića i luke Ploče".
Komisija je obećala BiH da će joj nastaviti davati tehničku pomoć u prilagodbi zakonodavstva vezano za sigurnost hrane i za veterinarske i fitosanitarne standarde. Također se pozivaju vlasti u BiH da ubrzaju posao kako bi ispunili tražene kriterije koji bi omogućili izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog podrijetla u EU.