Državna tajnica Metelko-Zgombić na neformalnom sastanku Vijeća za opće poslove

Državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić sudjelovala je na neformalnom sastanku Vijeća za opće poslove održanom 11. svibnja u Nikoziji, u okviru ciparskog predsjedanja Vijećem EU. U središtu su bili Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028.-2034., proširenje Europske unije te suradnja Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u području vanjskog uplitanja i manipulacija informacijama.
U okviru rasprave o budućem VFO-u 2028.-2034., Vijeće je razmijenilo mišljenja o opcijama koje su predložene kao odgovor na sve veći broj međusobno povezanih kriza i novih izazova, s ciljem što bržeg i učinkovitijeg djelovanja od strane EU-a. Državna tajnica istaknula je važnost iznalaženja odgovarajuće ravnoteže između povećane fleksibilnosti i predvidivosti budućeg VFO-a za koji Hrvatska smatra da treba ostati investicijskog karaktera i omogućiti daljnja dugoročna ulaganja te daljnju koheziju i konvergenciju EU-a. Založila se da se u okviru predloženog Instrumenta EU-a za krize (EU Facility) prvo koriste sredstva EU-a iz tog instrumenta a zatim sredstva iz nacionalne omotnice (tzv. obrnuti kaskadni mehanizam) te da instrument bude dostupan i sektoru ribarstva. Istaknula je važnost fleksibilnih i jednostavnih postupka u korištenju budućih financijskih sredstava u području migracija te naglasila važnost integriranog upravljanja krizama na razini EU-a, podržavši jačanje i širenje područja primjene Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
Rasprava o proširenju održana je uz sudjelovanje zemalja kandidata i potencijalnih zemalja kandidata za ulazak u EU. Uz razumijevanje da proširenje EU-a u promijenjenim globalnim odnosima ima značaj geostrateškog ulaganja u europsku sigurnost i stabilnost, državna tajnica je napomenula da proces proširenja mora ostati utemeljen na zaslugama, uz individualno vrednovanje napretka svake zemlje, provedbu reformi i usklađivanje s temeljnim vrijednostima EU-a, što jedino može osigurati uspješnost politike proširenja. Posebno je istaknula snažnu potporu Hrvatske proširenju na šest država zapadnog Balkana kao i na Ukrajinu i Moldovu, te izdvojila napredak  koji su na svom europskom putu ostvarili Albanija, Crna Gora, Ukrajina i Moldova tijekom protekle godine, pozivajući sve zemlje zapadnog Balkana na daljnje napore. Založila se za što skorije otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldovom u klasteru 1 (Temeljna pitanja). Istaknula je važnost regionalne suradnje, dobrosusjedskih odnosa i rješavanja otvorenih pitanja, te izrazila zadovoljstvo napretkom u postupnoj integraciji zemalja kandidata u jedinstveno tržište EU-a. Posebno je istaknula važnost smanjenja troškova roam-inga između EU i zapadnog Balkana te izrazila nadu u što skoriju integraciju država zapadnog Balkana u roaming tržište EU-a.
Tijekom radnog ručka s ministrom Ujedinjene Kraljevine za Ustav i odnose s Europskom unijom Nickom Thomas-Symondsom razmijenjena su stajališta o jačanju suradnje EU-a i Ujedinjene Kraljevine u suočavanju s vanjskim uplitanjem i manipulacijom informacijama (FIMI). Državna tajnica pozdravila je daljnje jačanje strateške suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom, naglasivši da su EU i Ujedinjena Kraljevina izloženi sličnim hibridnim prijetnjama te da je međusobna suradnja ključna za učinkovitije suzbijanje takvih aktivnosti. Posebno je upozorila na intenziviranje destabilizirajućih aktivnosti na zapadnom Balkanu, uključujući širenje dezinformacija i drugih hibridnih aktivnosti, kako od trećih država izvan regije tako i iz same regije, te istaknula važnost pune usklađenosti zemalja regije s vrijednostima EU-a kao i Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Priopćenja