Govor predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovica na sastanku na vrhu Milenijskih razvojnih ciljeva.
Gospodine predsjednice,
gospodine glavni tajnice,
uvaženi šefovi izaslanstava,
ekscelencije,
dame i gospodo,
Deset godina prije bio je povijesni trenutak za Ujedinjene narode. Donošenjem Milenijske deklaracije 189 država clanica napravile su odlucujuci korak prema bavljenju s temeljnim problemom nejednakog razvoja svijeta. Gradeci temelje za mirniji, prosperitetniji i pravedniji svijet naša je zajednicka vizija bila da se ta nejednakost ispravi te da se svijetu pruži nada.
Ujedinjeni na Milenijskom sastanku na vrhu postavili smo si konkretne, vremenski definirane ciljeve u odredenim podrucjima kako bismo omogucili održivi razvoj na korist svima nama.
Jasno smo se obvezali da cemo provesti milenijske razvojne ciljeve prije 2015., kojima cemo iskorijeniti glad i siromaštvo te se baviti problemom smrtnosti majki i djece te bolesti. Za to smo trebali ukloniti neravnopravnost žena, stvoriti univerzalno pravo na osnovno obrazovanje te sprijeciti daljnje propadanje prirodnog okoliša.
Milenijska deklaracija kao hodogram za 21. stoljece postavila je temelj globalnog partnerstva za razvoj. U tom smo trenutku podržali novi pakt o globalnom partnerstvu za razvoj izmedu razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Obecali smo stvoriti povoljno okruženje koje ce omoguciti ostvarivanje milenijskih razvojnih ciljeva.
To je partnerstvo trebao poticati duh zajednicke odgovornosti i solidarnosti, kojima se razvijeni svijet sa svoje strane obvezao da ce staviti na raspolaganje i prenijeti potrebno znanje i sredstva kako bi se zadovoljile razvojne potrebe. Zemlje u razvoju odlucile su da ce primljenu pomoc primjenjivati racionalno i ucinkovito, kako bi omogucile svom stanovništvu da se postupno oslobodi od jadnih i neljudskih uvjeta siromaštva.
Prema deklaraciji svaka je država clanica postala odgovornom na nacionalnoj razini i preuzela kolektivnu odgovornost na svjetskoj razini. Danas je sasvim jasno da smo svjedoci cinjenice da su te obveze sve više nedjeljive i meduovisne.
Gospodine predsjednice,
Unatoc znatnim postignucima ostvarenim tijekom deset godina primjene glavni tajnik i drugi s pravom su istaknuli da tamo gdje je napredak ostvaren taj je napredak bio samo djelomican i sporadican.
Današnji sastanak posvecen procjeni što ce još biti potrebno uciniti u preostalih pet godina kako bi se ostvarili milenijski razvojni ciljevi održava se u potpuno novim okolnostima. Osim toga, u naša razmatranja moramo ukljuciti trendove koji su ozbiljna prepreka našim naporima.
Nakon svjetske gospodarske i financijske krize, krize hrane i energije, zajedno sa sve vecim negativnim utjecajem klimatskih promjena, ne samo da je ugrožen daljnji napredak u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva, nego je dovedeno u pitanje i održavanje postojece razine napretka. Stoga je svima nama, kao svjetskim vodama, dužnost da ne štedimo truda u sprecavanju da se svjetska gospodarska kriza razvije u krizu razvoja. Moramo iskoristiti ovu prigodu da pronademo održiv nacin kako iznova ojacati globalno partnerstvo kako bismo mogli održati ona obecanja koja smo dali siromašnima i ranjivima ovoga svijeta.
Gospodine predsjednice,
U današnjemu svijetu niti jedna zemlja nije izbjegla negativne ucinke svjetske gospodarske krize. Ta kriza, koja je iznimnom brzinom pogodila sve nas, proizvela je posljedice koje cemo morati još dugo snositi. Uvjeren sam da je razdoblje brzog gospodarskog rasta zauvijek gotovo. Sada smo svi mi sve više svjesni da živimo u meduovisnom svijetu. Nacionalne su se krize razvile u svjetske krize i, slicno tome, svjetski su se problemi prelili na nacionalne scene. Povrh toga, unatoc cinjenici da smo na tragu, globalno gledano, da ispunimo one milenijske razvojne ciljeve koji su vezani za siromaštvo, stope siromaštva rastu, cak i u onim zemljama gdje prije siromaštvo nije prevladavalo. Ti znakovi važno su upozorenje da se dalje ne skrece od onoga što smo kolektivno obecali. Ovoj svjetskoj krizi ne smijemo dopustiti da bilo ugrozi bilo ogranici temeljna ljudska prava. Cak i najmanji podbacaj u provedbi milenijskih razvojnih ciljeva, koji obuhvacaju sva temeljna ljudska prava, znacit ce da nismo uspjeli. Uvjeren sam da to nije poruka s kojom želimo izaci s ovog skupa.
Tijekom zadnje dvije godine, napose u razvijenu svijetu, ucinjeni su znatni napori kako bi se smanjio pad nacionalnih BDP-a te stvorili preduvjeti za pokretanje novog ciklusa razvoja. Stabilizirane su financijske institucije, ponovno potaknuti novcani tokovi, postupno se krenulo u dugorocne strukturne reforme svih financijskih institucija s ciljem stimuliranja novog razvoja.
Ali taj proces nije zašticen od ozbiljnih socijalnih implikacija. Unatoc našoj predanosti izraženoj milenijskim razvojnim ciljevima da postignemo punu i produktivnu zaposlenost te pristojan rad za sve, sadašnji trendovi nezaposlenosti koji pogadaju sve zemlje bez obzira na razinu razvijenosti, vrlo se sporo uspijevaju zaustaviti. Osim toga, socijalni pritisci na stanovništvo nisu sprijeceni, a strukturne reforme na nacionalnoj su razini bolne i cesto neprihvatljive za stanovništvo. Gradani svakog dana sve više osiromašuju i imaju sve više poteškoca u prilagodbi novim paradigmama svakodnevnog života. Stariji naraštaji gube bitku u pokušaju zadržavanja radnih mjesta, dok mlade napušta nada da ce ikad poceti raditi.
Svi ovi trendovi o kojima bi se još mnogo više dalo reci, napose na nacionalnoj razini, trenutno zaustavljaju naše globalne napore. Prema tome, te nove okolnosti cine još važnijim da se ovdje dogovorimo kako najbolje provoditi milenijske razvojne ciljeve u buducnosti. Po mome je mišljenju to imperativ ovoga sastanka.
Gospodine predsjednice,
U tim kompliciranim okolnostima Hrvatska ostaje u potpunosti predana potpunoj provedbi milenijskih razvojnih ciljeva na nacionalnoj i svjetskoj razini. Uslijed sadašnjeg globalnog karaktera svijeta Hrvatska je u potpunosti svjesna da ce posljedice neispunjenja milenijskih ciljeva utjecati na sve dijelove svijeta. Ovih dana i u ovo doba nikad ne možemo odbaciti mogucnost da bi te posljedice mogle postati dijelom naše baštine buducim naraštajima. Danas, kad je naša buducnost toliko nedjeljiva, solidarnost mora postati središnja postavka našega ponašanja na svim razinama društva.
U skladu s tim Hrvatska je s velikom odlucnošcu pristupila provedbi milenijskih razvojnih ciljeva, unatoc poteškocama koje su se razvile tijekom protekloga desetljeca. Dosad smo pripremili dva izvješca o provedbi, a ove smo godine sastavili pregled naših dosadašnjih postignuca. Sažetak toga sad je na raspolaganju i na ovom sastanku. U tom cilju želio bih naglasiti kontekst u kojemu je ostvaren napredak u Hrvatskoj kao doprinos našim razmatranjima.
Gospodine predsjednice,
Hrvatska, kao i cijela Europa, bori se s mnogostrukim gospodarskim teškocama koje su dovele do pada stopa rasta i razvoja. Kao takvi napori naše države da se postigne napredak u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva cine se u teškim okolnostima. Nije više tako jednostavno osigurati domaca i strana sredstva za investicije u vitalne projekte usmjerene na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zaštitu okoliša i zapošljavanje. Takoder je teško znatno stimulirati privatni sektor koji je važan katalizator razvoja. Napose, Hrvatska pokušava iskoristiti milenijske razvoje ciljeve kao dodatan motor za poticanje sveobuhvatnog i održiva razvoja. Kao takve mi milenijske razvojne ciljeve ne držimo za osam pojedinacnih zadataka nego za uzajamno dopunjujuci skup višedimenzionalnih ciljeva.
Ali uvjeren sam da ce Hrvatska uskoro postati 28. clanica Europske unije. Na putu preobrazbe i nošena europskim idealima Hrvatska je dosad uložila znatne napore i sredstva, napose prema ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva.
Od zemlje pogodene ratom i razorena gospodarstva u tranziciji Hrvatska je krenula putem teškog oporavka koji traje 18 godina. Iako pocetna pozicija Hrvatske za provedbu milenijskih razvojnih ciljeva nije bila tako teška u usporedbi s najnerazvijenijim zemljama svijeta, put je za nas ipak bio vrlo težak. Nosili smo se s brojnim problemima i vlastitim smo naporima zapoceli put oporavka, pomirbe i razvoja. Nažalost, danas je naš razvojni rast privremeno usporen.
Znatna posljedica rata i njegovog razaranja, uz istodobnu preobrazbu s planske u tržišnu ekonomiju, bio je pocetak drasticnog pada gospodarskog rasta u zemlji. U to smo se doba borili s nezaposlenošcu. Kao rezultat hrvatskog postupnog, pa ipak pozitivnog razvoja i gospodarskog rasta, mogli smo se ozbiljno uhvatiti u koštac s tim problemom. Ali, potaknut nedavnom krizom, problem nezaposlenosti u Hrvatskoj više je naglašen nego što bismo željeli. U provedbi naših programa posebnu smo pozornost poklonili ranjivim grupama u našemu društvu. Trenutno nastojimo stvoriti najviše standarde u njihovoj zaposlenosti i obrazovanju, kao i u njihovoj cjelokupnoj integraciji u društvo.
Posebno nošena svjetskim i europskim procesima Hrvatska se aktivno bavi brojnim problemima zaštite okoliša. Hrvatska je bogata prirodnim bogatstvima koja ukljucuju more, površinske vode, zrak, šume i tlo. Stoljecima su naši narodi obradivali široku plodnu Panonsku nizinu i tla jadranskog zaleda, prehranjivali se iz Jadranskog mora i kao pomorci zaradivali za život. Krenuli smo u brojne reforme u svim podrucjima zaštite okoliša, prilagodavajuci naš zakonodavni okvir najvišim europskim i svjetskim standardima. Vjerujemo da su naše brojne reforme u tim podrucjima financirane iz nacionalnih izvora takoder bitni preduvjeti za stvaranje novog ciklusa održiva razvoja i da time krce put u bolju buducnost za naš naraštaj i buduce naraštaje.
Gospodine predsjednice,
Kao nova suverena država Hrvatska je krenula na put razvoja kao zemlja primateljica pomoci. Duboko smo zahvalni za vrijedne napore medunarodne zajednice tijekom tog razdoblja. Danas je važno naglasiti da je samo 18 godina nakon toga Hrvatska uznapredovala u zemlju davateljicu pomoci. Glavni ciljevi naših donatorskih aktivnosti usmjereni su na prenošenje našeg znanja i iskustva drugim zemljama u regiji. Mi smo naše napore takoder usredotocili na zemlje u krizi, gdje je naše postkonfliktno iskustvo u izgradnji države osobito važno. U tom kontekstu, pomažemo u razvoju civilnog društva, pomirbi, obnovi zemlje nakon sukoba kao i u izgradnji sposobnosti državne uprave u socijalnoj domeni. štoviše, Hrvatska pruža sve to u okviru milenijskih razvojnih ciljeva. Duboko smo uvjereni da medunarodna pomoc najnerazvijenijim zemljama i zemljama u krizi mora biti usmjerena na razvoj i treba postaviti za cilj unapredivanje bitnih funkcija društva. Koristeci se vlastitim iskustvom Hrvatska smatra da razvojna pomoc mora biti u skladu s nacionalnim prioritetima zemlje primateljice. Stabilizacija i razvoj svake zemlje u krizi mora biti nacionalni napor, ojacan željama i potrebama naroda za mirom, stabilnošcu i razvojem. Samo pod takvim okolnostima medunarodna razvojna pomoc može biti u potpunosti djelotvorna, a medunarodni napori uroditi plodom za dobrobit tamošnjeg stanovništva i zemlje primateljice u cjelini.
Gospodine predsjednice,
Globalno je partnerstvo rezultat globalne ere u kojoj živimo. Svijet je globalno selo u kojemu moramo kohabitirati kao narodi i pojedinci, bez obzira gdje živjeli. Pred nama su novi izazovi, ali kako je povijest pokazala, morat cemo se nositi s njima i naci nacina kako da ih nadvladamo. Povrh toga, još je veci imperativ ovog doba da te napore poduzimamo kolektivno u duhu razumijevanja, tolerancije, dijaloga i solidarnosti.
Stoga tijekom ove plenarne sjednice na visokoj razini kao svjetski vode ne smijemo štedjeti napora u pronalaženju održivih, trajnih i dostupnih rješenja za sve. Istodobno trebali bismo naša gospodarstva zaštititi od daljnjeg pada, a naša društva od veceg siromašenja. Ali ta rješenja ne bi istodobno smjela ometati našu pomoc najnerazvijenijima. Ne samo da se moramo pridržavati obveza koje smo preuzeli prije deset godina nego, što je još važnije, moramo se njima baviti u okviru naših sposobnosti te utvrditi inovativne nacine kako ih u potpunosti provesti.
To je krajnji zadatak s kojim smo suoceni na ovom sastanku koji, vjerujem, možemo postici našim kolektivnim naporima. Naš put naprijed vodit ce one zemlje koje su unatoc sadašnjim financijskim pritiscima zadržale razinu medunarodne financijske pomoci za razvoj.
Zakljucno, gospodine predsjednice, pozivam sve nas da naše konstruktivne napore tijekom iducih nekoliko dana usmjerimo na uspješan rezultat ovog sastanka. Ako se mudro iskoristi, on ce postaviti osnovu za osiguranje bolje buducnosti za sve.
Priopćenja
