Na konferenciji pod nazivom “Makedonske perspektive: Kako do Europe?” u organizaciji nevladine organizacije CIVIL te Makedonskog centra za medunarodnu suradnju govorili su premijer Zoran Zaev, veleposlanici Hrvatske, Njemacke, Slovenije i Madarske, Tomas Gerberich, Danijela Barišic, Milan Jazbec i Laszlo Dux kao i direktor Civila Xhabir Deralla i direktor MCMS Aleksandar Kržalovski. Otvarajuci konferenciju premijer Zaev naglasio je da je Makedonija izabrala stabilnost i sigurnost za svoje gradane, slobodu i pravdu za sve jer su to europske vrijednosti. „Izabrali smo borbu protiv diskriminacije, da nitko ne bude zapostavljen. Uniju u kojoj se u potpunosti poštuju i afirmiraju kulturni i jezicni identiteti. Izabrali smo poštovati vrijednosti“, kazao je premijer Zaev. Dodao je da je u godinu dana Europskoj komisiji dano dovoljno argumenata z odluku da Makedonija zapocne pregovore. Donald Tusk nam je rekao „Dobrodošli u Bruxelles, ovo je dobar tjedan za Makedoniju i za Zapadni Balkan. Europsko vijece ovu je odluku prihvatilo bez i jednog prigovora“. Pozdravljen je dogovor s našim susjednim državama, Bugarskom i Grckom, posebno onaj s Grckom jer je predstavljao ogroman i složen problem. Premijer je na kraju istaknuo kako isporuka rezultata ne završava samim clanstvom vec se nastavlja i nakon toga kako bi svi gradani mogli uživati u europskim vrijednostima.
Njemacki veleposlanik kazao je kako „povijesni dogovor s Grckom predstavlja ogromnu mogucnost za put prema clanstvu u EU te ocekuje da ce 2019 godina biti uspješna.
Hrvatska veleposlanica govorila je o hrvatskim iskustvima na putu prema Europskoj uniji te istaknula da pregovori znace proces izgradnje institucija države te izgradnje stabilne i prosperitetne države za sve njene gradane. Pozdravila je odlucnost i posvecenost makedonske vlade za daljnje reforme, te upozorila da je proces dug i težak ali se na kraju isplati. Istaknula je i kako su se tijekom pregovora, potpuno promijenile medunarodne okolnosti, od 2005 kada je gospodarstvo raslo, pa do 2009 i globalne financijske krize te arapskog proljeca. Spomenula je i bilateralne probleme te zastoje u otvaranju pregovora, ali i naglasila kako Hrvatska nije gubila vrijeme. Govorila je i o novostima koje su uvedene u pregovaracki proces, od uvodenja novih poglavlja, do uvodenja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, kao i postmonitoringa u razdoblju ratifikacije Ugovora u državama clanicama. Istaknula je kako je važna inkluzivnost procesa jer u EU ne ulaze samo ministarstva i institucije nego i cijelo društvo.
Veleposlanik Slovenije Milan Jazbec kazao je da je Makedonija dio Europe te da je potrebno poceti pregovore da bi se nakraju stiglo do potpunog ukljucivanja. „Dobro je da ucite od svih nas, posebno Slovenije i Hrvatske“ te dodao da je „Makedonija napravila ogromne promjene i od problema postala dio rješenja te je sada vodeca snaga za promjene na Balkanu“. Kazao je takoder kako je rijec o velikoj strukturnoj promjeni, a osvrnuo se i na NATO te povezanost s EU te o važnosti sigurnosti i stabilnosti. I on je, kao i hrvatska veleposlanica, kazao da su zbog clanstva u EU mijenjali Ustav kao i da su imali referendum o clanstvu u EU.
Madarski veleposlanik Laslo Dux kazao je kako je njegova zemlja pocela s pregovorima 1998. te završila 2002, da bi 2004. postala punopravna clanica, medutim kazao je da se svaka zemlja nalazi u razlicitoj poziciji. Govoreci o referendumu u Madarskoj kazao je kako je samo 8% gradana bilo protiv ulaska. „Najvažnija postignuca su slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala“, zakljucio je madarski veleposlanik.
(izvor: https://civilmedia.mk/zapochna-makedonski-perspektivi-kako-do-evropa/
Priopćenja
