- Objavljeno: 10.05.2024.
U prvom tromjesečju 2024. godine izvoz iz BiH smanjen za čak 560 milijuna KM
Bosna i Hercegovina je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila manji izvoz za čak 560 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ovi podaci za bosanskohercegovačko gospodarstvo ukazuju da bi, ukoliko se ovakav trend pada izvoza nastavi do kraja godine, Bosna i Hercegovina mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inozemstvo za više od 2 milijarde KM.
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine navode da je ukupan obujam robne razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, što je manje za 2,75 posto ili 308,7 milijuna KM u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Od toga je ukupna vrijednost izvoza 3,95 milijardi KM, što je za 560 milijardi KM manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 6,94 milijarde KM, što je 252 milijuna više u odnosu na isti period prethodne godine. Promatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na svim vodećim tržištima, ali je prisutan trend usporavanja izvoza, koji je posebno izražen u ožujku 2024. godine.
Nakon višegodišnjeg razdoblja rasta, najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske 12,8 posto, Austrije 14,3 posto, Italije 18,5 posto i Njemačke 9,4 posto. Među zemljama CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije 26,4 posto.
Ohrabruje rast izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen rast na tržište Turske 37,9 posto. Kretanje uvoza imalo je suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi oko 3 milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija.
Kad je riječ o proizvodima i carinama, za pad su najviše zaslužne tri stavke: električna energija, željezo i čelik, karbonati i ostali proizvodi kemijske industrije.
Izvoz električne energije smanjen je za 196,1 milijun KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru ruda, metala i proizvoda izvoz je smanjen za 191,8 milijuna KM ili 21 posto, a pad se uglavnom odnosi na izvoz željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajno je smanjen i izvoz karbonata, odnosno proizvoda kemijske industrije, sa smanjenjem od 53 milijuna KM.
Pisane vijesti
Ovi podaci za bosanskohercegovačko gospodarstvo ukazuju da bi, ukoliko se ovakav trend pada izvoza nastavi do kraja godine, Bosna i Hercegovina mogla smanjiti plasman svojih proizvoda u inozemstvo za više od 2 milijarde KM.
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine navode da je ukupan obujam robne razmjene iznosio 10,9 milijardi KM, što je manje za 2,75 posto ili 308,7 milijuna KM u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Od toga je ukupna vrijednost izvoza 3,95 milijardi KM, što je za 560 milijardi KM manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 6,94 milijarde KM, što je 252 milijuna više u odnosu na isti period prethodne godine. Promatrano po tržištima, zabilježen je pad izvoza na svim vodećim tržištima, ali je prisutan trend usporavanja izvoza, koji je posebno izražen u ožujku 2024. godine.
Nakon višegodišnjeg razdoblja rasta, najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske 12,8 posto, Austrije 14,3 posto, Italije 18,5 posto i Njemačke 9,4 posto. Među zemljama CEFTA-e najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije 26,4 posto.
Ohrabruje rast izvoza na tzv. ostala tržišta, gdje je zabilježen rast na tržište Turske 37,9 posto. Kretanje uvoza imalo je suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja vanjskotrgovinskog deficita koji iznosi oko 3 milijarde KM. Najznačajnija uvozna tržišta su: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Italija i Srbija.
Kad je riječ o proizvodima i carinama, za pad su najviše zaslužne tri stavke: električna energija, željezo i čelik, karbonati i ostali proizvodi kemijske industrije.
Izvoz električne energije smanjen je za 196,1 milijun KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru ruda, metala i proizvoda izvoz je smanjen za 191,8 milijuna KM ili 21 posto, a pad se uglavnom odnosi na izvoz željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajno je smanjen i izvoz karbonata, odnosno proizvoda kemijske industrije, sa smanjenjem od 53 milijuna KM.