Hrvatska, Poljska i Slovačka zemlje su u kojima za razliku od Austrije, gospodarstvo osjetno raste, prema pisanju dnevnih novina
der Standard. Razlika u rastu između zemalja srednjoistočne (SIE) i zapadne Europe iznosi puna tri postotna boda. I to unatoč bliskim vezama krizom pogođenima Austrijom i Njemačkom. Iako je uvriježeno kako kriza na zapadu može snažno naškoditi gospodarstvu zemalja u srednjoj i istočnoj Europi, to se nije dogodilo. Bečki institut za ekonomska istraživanja (WIIW) predviđa rast BDP-a za Hrvatsku od 3,3%, Poljsku 3,1% te Slovačku od 2%, dok će austrijsko gospodarstvo ostati u recesiji s -0,6%. Analizirajući taj gospodarski međuodnos, ekonomisti WIIW-a tumače kako su zemlje istočne Europe od tranzicije do danas imale neke olakotne okolnosti. Krenule su s pozicije niske gospodarske razine, imale su i imaju niske plaće ali i poreze u odnosu na one na zapadu te uživaju djelomično blažu tržišnu regulativu. Gospodarstva na istoku su naime od 2007. godine do 2023. godine rasla za visokih 51,6%. Pokrenuta je i živa rasprava među ekonomistima o tzv. „nearschoringu“ odnosno „friend-shoringu“ u regiji te koliko zemlje profitiraju od globalne nesigurnosti. WIIW ima o tome, na temelju svojih srednjoročnih i dugoročnih analiza stranih ulaganja, svoju teoriju, mišljenja je kako „nearshoring“ tu ima sporednu ulogu, jer znatan porast FDI bilježe zemlje istočne Europe neintegrirane u veće saveze. Kako su stanovnicima istočne Europe od 2008. godine porasle nominalne plaće najmanje dvostruko brže od prosjeka EU, WIIW analitičari pripisuju gospodarski uzlet srednjoistočne Europe, prije svega, bujanju potrošnje i usluga. Smatraju kako je upravo potrošački optimizam, spasio domaće gospodarstvo. Austrijske tvrtke većinu svoje zarade ostvaruju u srednjoistočnoj regiji, kazao je glavni ekonomist Erste grupe. te potvrdio kako su trenutno zemlje srednje i istočne Europa znatno robusnije od zapadnoeuropskih zemalja.
Pisane vijesti
