Bugarski proračun za 2022.

Bugarski Parlament usvojio je proračun za 2022. godinu, koji stupa na snagu 1. travnja. Predsjednik Vlade Kiril Petkov nazvao je taj proračun poticajnim za rast s obzirom na to da će 5,8 posto BDP-a biti investirano, što je gotovo dvostruko više nego u 2021. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Assen Vassilev također ga je nazvao proračunom gospodarskog rasta. „Novi proračun predmnijeva veća kapitalna ulaganja sa sredstvima iz EU fondova i iz Državnog proračuna. Znatno su povećane kapitalne investicije u ljudske resurse (s 2,9 posto na 5,8 posto BDP-a) jer su ključ gospodarskog rasta dugoročno gledano, društvena pravednost i primjereni životni standard svih bugarskih državljana“, izjavio je ministar Vassilev. Plaće nastavnika bit će za 25 posto iznad prosječne plaće u zemlji, za što je alocirano dodatnih 158 milijuna eura.
Proračunom je za 2022. projiciran rast BDP-a od 4,8 posto što je za 1,2 posto iznad rasta u 2021. Planirano je smanjenje nezaposlenosti sa 5,4 posto u 2021. na 5 posto. Nadalje, planiran je deficit proračuna od 2,5 posto bez mjera vezanih uz COVID-19, a od 4,1 posto kad se uključe epidemiološke mjere. Također, proračunom je predviđena godišnja stopa inflacije od 5,6 posto. Mirovine će od 1. srpnja ove godine porasti za 6,1 posto. Minimalna mjesečna plaća i porodiljna naknada iznosit će 355 eura. Dnevna naknada za nezaposlene podignuta je sa 6 eura na 7,5 eura. Planirano je novo zaduženje od 3,7 milijardi eura, većinom za podmirenje ranijih dospjelih dugova države.
Veća ulaganja predviđena su i u infrastrukturu. Alocirano je dodatnih 858 milijuna eura za nacionalnu cestovnu mrežu, te će proračun Agencije za cestovnu infrastrukturu iznositi 2,1 milijardu eura. Za kapitalna ulaganja u bolnice i sportske komplekse određeno je 178 milijuna eura, a 35 milijuna eura za ulaganja u dječje vrtiće i obnovu koncertnih dvorana, muzeja, galerija, opera i kazališta. Kapitalna ulaganja na lokalnoj razini povećana su za 30 posto.
Parlament je usvojio i proračun Nacionalnog fonda zdravstvenog osiguranja s projiciranim troškovima od 3 milijarde eura. Doprinos od 8 posto ostaje i nadalje, pri čemu poslodavac plaća 60 posto, a zaposlenik 40 posto.

Pisane vijesti