Ekološko poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo iz Poljica kod Zadra predstavljeno na manifestaciji "Dan smokve" u Budimpešti

U organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj, u Budimpešti je 20. rujna ove godine u Botaničkom vrtu Sveučilišta Eötvös Loránd (ELTE) održano peto izdanje manifestacije „Dan smokve“. Gosti toga promotivnog, gospodarsko-kulturnog, gastronomskog i edukativnog programa bili su vlasnici ekološkog poljoprivrednog obiteljskoga gospodarstva Babac-Damjanić iz okolice Zadra. Uz ravnatelja Botaničkog vrta ELTE-a dr. László-a Orlóci-a i hrvatskog veleposlanika u Mađarskoj dr. sc. Mladena Andrlića, kao i generalnog konzula Republike Hrvatske u Pečuhu Dragu Horvata, te  djelatnike Veleposlanstva Republike Hrvatske u Mađarskoj, ovom događaju nazočilo je i dvadesetak veleposlanika i diplomata akreditiranih u Mađarskoj, zatim predsjednik Hrvatske državne samouprave (HDS) Ivan Gugan, direktorica Ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Budimpešti Ivana Herceg, gospodarstvenici, te Mađari i Hrvati iz Budimpešte.

Veleposlanik Andrlić tom je prigodom predstavio zadarske poduzetnike, Sandru Babac i Alana Damjanića, vlasnike uspješnog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva čiji su proizvodi 'Šinjorina smokva' već nagrađivani domaćim i inozemnim priznanjima za dizajn i kvalitetu. Uslijedila je video prezentacija, tijekom koje je Sandra Babac predstavila svoje ekološko-poljoprivredno gospodarstvo. Rekla je kako je obiteljsko gospodarstvo osnovano 2004. godine u Poljicama kod Zadra i bavi se ekološkim uzgojem i preradom smokve i dunje iz vlastitog voćnjaka na površini oko tri hektara, a od kooperanata se preuzima maraska, gorka mandarinu i šljiva. Dodala je kako su ekološki voćni namazi s tog gospodarstva poznati kao brand 'Šinjorina', a pripremaju se jedino iz ekološki uzgojenog voća. Nadalje, istaknula je  kako su proizvodnju započeli tradicionalno, kod kuće, dok je današnji pogon opremljen suvremenom tehnologijom, djelomice i sredstvima iz fonda IPARD.

S obzirom na prepoznavanje i zanimanje i mađarskog tržišta za prehrambenim ekološkim proizvodima, ovom prezentacijom „Šinjorine smokve“ kao cjelovitog ekološkog proizvoda ispričan je dio pozitivne priče o bogatstvu regionalne ponude i potencijalima malog poduzetništva u Hrvatskoj, ali za čije je širenje potrebno preciznije istraživanje tržišta.

Priopćenja