Europska komisija povećala prognozu gospodarskog rasta Srbije

U jesenskom izvješću „Europske ekonomske prognoze“ Europska komisija povećala je projekciju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za ovu godinu na 4,1 posto, s prethodnih 3,3 posto koliko je predviđala u svibanjskom izvješću. Komisija je također povećala procjenu gospodarskog rasta Srbije za 2019. godinu s ranijih 3,3 posto na 3,8 posto, a toliki rast očekuje i 2020. godine. Prema procjeni EK-a, javni dug Srbije u ovoj godini iznosit će 56,4 posto BDP-a, dok će sljedeće godine pasti na 54,1 posto, a 2020. na 52,1 posto.

Ekonomski rast Srbije ubrzao je na skoro 5 posto u prvom polugodištu 2018. na godišnjoj razini, perspektive djeluju snažno te bi rast trebao ostati dinamičan, unatoč projektiranom blagom usporavanju iduće godine, navodi EK. Investicije će biti robusne, rast zaposlenosti i primanja doprinijet će povećanju domaće potrošnje, a uvjeti financiranja i fiskalna politika bit će također  poticajni za rast, stoji u odjeljku posvećenom Srbiji. U izvješću se, međutim, ocjenjuje kako bi snažna domaća potražnja i pogoršanje trgovinskih uvjeta mogli potaknuti inflaciju i eksterne neravnoteže. Proračun Srbije ovu godinu ponovo će završiti u suficitu, što je, kako se ocjenjuje, omogućilo vladi početak ukidanja sheme privremenog smanjenja mirovina, koja je uvedena na vrhuncu krize.

Kako je planirano, dio fiskalnog prostora u 2019. godini bit će iskorišten za povećanje plaća u javnom sektoru i povećanje kapitalne potrošnje, navodi se u izvješću. Iako je predloženi proračun poticajan za gospodarski rast, prognozirano je da će ukupan proračunski deficit ipak ostati blizu balansa. To će, poručuju iz Komisije, omogućiti daljnje smanjenje javnog duga do razine koja se približava 50 posto BDP-a do kraja 2020. godine.

Dobre fiskalne performanse bi, kako se očekuje, trebale biti podržane provođenjem poreznih reformi i reformi javne administracije te okončanjem programa restrukturiranja i privatizacije ključnih državnih tvrtki. To i druge ključne strukturne reforme, uključujući jačanje sustava fiskalnih propisa, također su središnja točka novog aranžmana Srbije s Međunarodnim monetarnim fondom. EK također očekuje kako će rastuća ekonomija stimulirati daljnji rast zaposlenosti te će nezaposlenost pasti na najnižu razinu u posljednjim desetljećima, odnosno iznosit će ove godine 13,1 posto te iduće godine blago pasti na 12 posto, a godinu kasnije na 10,9 posto. Kada je riječ o inflaciji, kako se očekuje, ove godine bit će 2,1 posto, sljedeće 2,9 posto, a godinu kasnije 3 posto. Deficit tekućeg računa, prognozira se,  bit će ove godine 5,9 posto BDP-a, a u sljedeće dvije 7,4, odnosno 7,9 posto.

Priopćenja