Rast BDP-a od 2,5 posto može se postići reformama

Svjetska banka ove godine očekuje gospodarski rast Makedonije od 2,5 posto i to uglavnom od privatne potrošnje i privatnih ulaganja. Sljedeće godine taj bi rast mogao biti 2,9 posto, a 2020. godine čak 3,2 posto.

Iako ekonomisti Svjetske banke drže kako makedonsko gospodarstvo jača u odnosu na prošlu godinu kada nije zabilježen rast, ipak upozoravaju kako je jedan od rizika i aktualna politička kriza, koja neće dovesti do pada ukoliko potraje kratko, jer bi ubrzavanje reformskih poteza osiguralo održiv rast.

Između šest balkanskih zemalja, Makedonija bilježi najveći rast u odnosu na prošlu godinu, izjavio je direktor Ureda Svjetske banke u Makedoniji Marko Mantovaneli. Pozitivna vijest za Makedoniju je smanjena stopa nezaposlenosti, koja u drugom tromjesečju ove godine iznosi 21,1 posto, a do kraja godine očekuje se smanjenje na 20,4 posto.

Međutim, zabrinjavajuća je nezaposlenost mladih. Naime, više od pola radno sposobnih u državi neaktivno je na tržištu rada, a 80 posto evidentiranih nezaposlenih osoba dugotrajno je bez posla, što pokazuje strukturne nedostatke na tržištu rada.

Jedan od razlog za rastuću neaktivnost kod radno sposobnog stanovništva je sustav socijalne skrbi koji u određenim uvjetima osigurava višu naknadu za vrijeme nezaposlenosti nego što bi iznosila zarađena plaća. Drugi pak moraju brinuti o djeci i starima, a neki sredstva za život dobivaju od rođaka-iseljenika pa nisu primorani raditi, tvrdi Sanja Madžarević – Šujster, viši ekonomist Svjetske banke za Zapadni Balkan. Također ističe veliku razliku u sudjelovanju muškaraca i žena na tržištu rada, odnosno prednost muškaraca u odnosu na žene, što je isto tako jedan od razloga zbog kojih Makedonija gubi 60 posto potencijalnog BDP-a, ali upozorava i na smanjenje produktivnosti rada i dodane vrijednost radnika.

Javni dug ove godine mogao bi dostići 50 posto BDP-a, procjenjuje Svjetska banka i preporučuje provedbu najavljene porezne reforme koja će zbog aktualne političke situacije vjerojatno biti odgođena. Međutim, kako tvrdi, ima prostora za poreznu reformu putem ukidanja obveze plaćanja poreza za neke kategorije i određivanja većih obveza za najbogatije kojih je 3 do 5 posto stanovništva.

Preporuka ekonomista Svjetske banke je provedba strukturne reforme usredotočene na stvaranje okruženja za produktivan konkurentan privatni sektor, a s druge pak strane investiranje u ljudski kapital. Također se preporučuje više ulaganja u obučavanje učitelja i nastavnika.

Priopćenja