Platna bilanca Republike Slovenije

Tekući račun platne bilance

Tekući račun u prosincu 2017. godine pokazao je višak od 152 milijuna eura i veći je, u odnosu na isti mjesec 2016., za 129 milijuna eura. Trgovina robom i uslugama zabilježila je višak od 240 milijuna eura, s tim da je samo petina bio višak od robne razmjene. Primarni i sekundarni dohodci iskazali su deficit od 88 milijuna eura, pri čemu je najveći dio deficita iz primarnog dohotka. Višak na tekućem računu u 2017. godini iznosio je 2.813 milijuna eura, što je 706 milijuna eura više nego godinu ranije. Višak u robnoj razmjeni prošle godine povećan je za 89 milijuna eura, a višak razmjene usluga za 391 milijun eura u odnosu na prethodnu godinu. Izdvojen je još i deficit primarnih dohodaka, koji je smanjenje za 175 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.

Robna razmjena

Višak u robnoj razmjeni 2017. iznosio je 1,626 milijuna eura i bio je za 89 milijuna eura viši nego u 2016. godini. Izvoz se godišnje povećao za 13,8 posto, a uvoz za 14,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 106 posto.

Izvoz u zemlje članice EU-a 2017. godine predstavlja 77 posto ukupnog izvoza i povećao se u odnosu na prethodnu godinu za 14,4 posto, odnosno za 2,744 milijuna eura. Uvoz iz zemalja članica EU-a, koji predstavlja 80 posto ukupnog uvoza, povećao se, u odnosu na godinu ranije, za 13,1 posto, odnosno za 2.501 milijuna eura. 

U prosincu 2017. godine saldo u robnoj razmjeni zabilježio je višak od 45 milijuna eura, što je 4 milijuna eura manje nego u prosincu 2016. godine.

Razmjena usluga

Tijekom 2017. godine višak trgovine uslugama iznosio je 2.655 milijuna eura, što je za 391 milijun eura više nego godinu prije. Izvoz usluga povećan je za 11,5 posto, a uvoz za 8,2 posto.

U prošlogodišnjem prosincu suficit uslugama iznosio je 195 milijuna eura, što je za 52 milijuna eura više nego u prosincu godinu ranije.

 Primarni i sekundarni dohodak

Deficit primarnih dohodaka 2017. iznosio je 1.119 milijuna eura, što je za 175 milijuna eura manje nego u 2016. godini. Manji deficit rezultat je značajnog smanjenja kapitalnih izdataka, posebice kamata na dužničke vrijednosne papire (u prosjeku niže za 132 milijuna eura godišnje). Primarni dohodak u prosincu 2017. pokazao je deficit od 85 milijuna eura, što je 68 milijuna eura manje nego u prosincu 2016. godine.

Deficit sekundarnog dohotka u 2017. iznosio je 258 milijuna eura, što je za 51 milijun eura manje nego u 2016. godini. U prosincu 2017. godine deficit je iznosio 3 milijuna eura i bio je 13 milijuna eura niži nego u prosincu 2016.

Financijski račun platne bilance

Bilanca financijskog računa u prosincu 2017. godine bila je negativna (-0,1 milijardu eura), a u 2017. godini pozitivna (1,6 milijardi eura), što predstavlja neto financiranje ostatka svijeta. Najveći neto odljev prošle godine bilo je ulaganje u vrijednosne papire (2,9 milijardi eura) preko povećanja imovine inozemnih dužničkih vrijednosnih papira za 2,5 milijarde eura te vlasničkih vrijednosnih papira i dionica investicijski fondova za od 0,3 milijarde eura. Slijedili su zajmovi s 1,7 milijardi eura neto odljeva kapitala u inozemstvo, većinom s razduživanjem državnog sektora, ostalih financijskih posrednika i bankarskog sektora.

Neto priljevi zabilježeni su na gotovini i depozitima (2,7 milijardi eura), izravnim ulaganjima (0,5 milijardi eura) te financijskim derivatima (0,2 milijarde eura). Zabilježeno je i 0,9 milijardi eura neidentificiranog neto priljeva u obliku statističke pogreške, što je uvelike pripisano financijskom računu platne bilance.

Neto inozemni dug iznosio je 9,6 milijardi eura u prosincu 2017., što je za 2,1 milijardu eura manje nego u prosincu 2016. godine. Bruto inozemni dug iznosio je 43,5 milijardi eura, što je 1,3 milijarde eura manje nego u prosincu 2016. godine, dok su potraživanja iz inozemstva dosegla 33,9 milijardi eura i iznosila su 0,8 milijardi eura više nego prije godinu dana.

U prosincu 2017. godine izravna ulaganja (domaća ulaganja u inozemstvu umanjena za inozemna ulaganja u Sloveniji) iznosila su 81,6 milijuna eura neto priljeva, a  za dvanaest mjeseci 534 milijuna eura neto priljeva.

Inozemni dug

U prosincu 2017. bruto inozemni dug iznosio je 43,5 milijardi eura, što je 1,3 milijardi eura manje nego prije godinu dana. Država je najviše smanjila zaduženost (1,2 milijarde eura), a slijede banke (0,3 milijarde eura) i ostali sektori (0,2 milijarde eura). U strukturi bruto vanjskog duga dominira državni sektor s udjelom od 50 posto ukupnog duga, a slijede ostali sektori sa 41 posto te banke s 9 posto. S obzirom na oblik financiranja prevladava dug u dužničkim vrijednosnim papirima (46 posto) i zajmovima (24 posto). Bruto potraživanja iz inozemstva u prosincu 2017. godine iznosila su 33,9 milijardi eura, što je 0,8 milijardi eura više nego prije godinu dana. Ovisno o obliku financiranja dominiraju udjeli dužničkih vrijednosnica (47 posto) te gotovina i depoziti (17 posto). Neto inozemni dug (obveze - potraživanja) iznosio je 9,6 milijardi eura u prosincu 2017. godine, a smanjen je za 2,1 milijardu eura u odnosu na prethodnu godinu. U prosincu 2017. država je bila  neto zadužena  17,5 milijardi eura, a svi ostali sektori bili su neto kreditori ostatka svijeta.

Priopćenja