Plan ulaganja za Europu

Europski strateški investicijski fond podržao je tri projekta u Sloveniji. Europska investicijska banka (EIB) odobrila je 18. srpnja 2017. godine investicijski plan ulaganja za Europu te su 16. studenoga prošle godine predstavnici EIB-a i Družbe za autoceste u Republici Sloveniji d. d. (DARS) potpisali ugovor o kreditu od 51 milijun eura za projekt uvođenja elektronskog sustava naplate cestarine za teretna vozila na slovenskim autocestama. To je prvi veći infrastrukturni projekt Slovenije koji koristi jamstva iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI).

Osim toga, 16. studenoga 2017. godine Europski investicijski fond (EIF) i Slovenska izvozna i razvojna banka (SID) uspostavili su Slovenski investicijski program za rast kapitala. Riječ je o programu u iznosu od 100 milijuna eura, namijenjenom financiranju vlasništva nad slovenskim inovativnim i brzo rastućim malim i srednjim poduzećima, u kojemu EIF sudjeluje s 50 milijuna eura, uz potporu EFSI jamstva.

Od studenoga 2015. godine slovenski poduzetnički fond osigurava financiranje dugova slovenskim malim i srednjim poduzećima, u suradnji s EIF-om, kao i EFSI jamstvom.

Investicijski plan za Europu, s Europskim strateškim investicijskim fondom (EFSI), putem jamstava do sredine prosinca 2017. godine potaknuo je  već više od 256,1 milijarde eura zajedničkih ulaganja i 300.000 radnih mjesta. Za infrastrukturne projekte i programe financiranja malog i srednjeg poduzetništva, koji se sada provode u svih 28 država članica, unutar EFSI-a dodijeljeno je ukupno jamstava od gotovo 51,1 milijardu eura.

Od toga je EIB banka unutar EFSI-a odobrila infrastrukturne projekte za više od 38 milijardi eura  jamstava EU, a Europski investicijski fond (EIF) za više od 11,6 milijardi eura jamstava EU za financiranje malih i srednjih poduzetnika. Navedenim sporazumima za male i srednje poduzetnike procjenjuje se korist za više od 539.000 malih i srednjih poduzetnika i tvrtki sa srednje velikim tržišnim kapitalom.

Time EFSI već posjeduje više od 81 posto planiranih investicija u iznosu od 315 milijardi eura, koje su Europska komisija i EIB najavili za razdoblje od 2015. do 2018. godine s ciljem promicanja strateških ulaganja, jačanjem gospodarskog rasta, stvaranjem novih radnih mjesta i jačanjem globalne konkurentnosti europskog gospodarstva.

S obzirom na dosadašnji uspjeh, 13. rujna 2017. godine Europski parlament i države članice već su postigle načelni sporazum o usvajanju zakona i produljenju djelovanja Europskog strateškog investicijskog fonda i nakon 2018. godine. Europski parlament je 12. prosinca 2017. godine usvojio i uredbu kojom se proširuje i jača EFSI. Nasljednik, odnosno EFSI 2.0 na snazi je od 1. siječnja 2018. i očekuje se kako će do 2020. godine povećati ulaganja za 500 milijardi eura i 700.000 radnih mjesta.

Investicijski plan podržava više od 350 velikih infrastrukturnih projekata u Europi, kao i DARS projekt u Sloveniji, koji su financirani putem kombinacije javnih i privatnih sredstava te su stoga postavljeni kao javno-privatno partnerstvo. Dodana vrijednost investicijskog plana u tim projektima je da EFSI jamstvo, u slučaju neuspjeha projekta, daje jamstvo za pokriće prvog gubitka. Tako će Europska investicijska banka (EIB), koja učinkovito upravlja EFSI fondom i drugim privatnim investitorima, biti voljna uložiti u projekt, čak i na višoj razini rizika te ulagati brže nego što bi to bilo bez jamstva EFSI-a.

Na taj način EIB banka odobrila je prvi veliki slovenski infrastrukturni projekt s EFSI jamstvom za financiranje 51 milijun eura, kojim će DARS modernizirati i modificirati postojeći sustav cestarine ukupne vrijednosti od 105 milijuna eura na 610 km autocesta i brze ceste (na naplatnim postajama) s elektronskom naplatom cestarine za teretna vozila. Novi sustav pridonijet će smanjenju čekanja kamiona, smanjenju potrošnje goriva i smanjenju emisija i buke. U skladu s novim europskim rješenjima održive mobilnosti, novi će sustav između ostalog osigurati različite razine naplate cestarine prema kategoriji vozila i emisijskim klasama. To također uključuje uspostavu središnjeg sustava za integrirane back office usluge, mrežu službe za korisnike i sustav otkrivanja prijevara i kaznenog progona.

Među primjerima odobrenih EFSA projekata su: izgradnja nove tvornice papira u Finskoj na temelju inovativnih tehnologija i obnovljivih izvora energije, izgradnja novih vjetroelektrana u Škotskoj, izgradnja obilaznice oko Bratislave, izgradnja novih obrazovnih sveučilišnih bolnica u Velikoj Britaniji i 14 novih zdravstvenih centara u Irskoj, potpora u istraživanju za razvoj lijekova Alzheimerove bolesti, potpora istraživanju na području razvoja 3D tiska, modernizacija kompozicija vlakova u središnjoj i sjevernoj Italiji, potpora razvoju poslovnog modela švedske medijske kuće Bonnier AB u smjeru razvijanja novih sadržaja i digitalnih platformi.

Do prosinca 2017. godine odobreno je većina infrastrukturnih projekata u području energetske učinkovitosti (21 posto) i istraživanja i inovacije (22 posto). Slijede projekti u digitalnom sektoru (11 posto) i prijevozu (9 posto).

Investicijski plan donosi 180 milijuna eura za financiranje dugova slovenskim malim i srednjim poduzećima, a također i novi program od 100 milijuna eura za financiranje kapitalnih ulaganja. Osim investicijskih projekata, investicijski plan za Europu olakšava pristup izvorima financiranja malih i srednjih poduzeća (SME), a koja su opterećena visokom zaduženošću zbog posljedica krize ili nemaju adekvatnu bankovnu povijest kako bi im se omogućilo kreditiranje (na primjer, startup tvrtke).

Provedba pristupa malim i srednjim poduzećima za riskantnije financiranje koordinira EIF (Europski investicijski fond), koji posjeduje dragocjeno iskustvo s takvim oblicima financiranja (rizični kapital i kapital za rast, jamstva i instrumenti mikrofinanciranja). Pomoć se provodi na način da EIF potpiše sporazume o oblicima financiranja s nacionalnim financijskim posrednicima, kao što su banke, fondovi poduzeća ili fondovi rizičnog kapitala, koji zatim komercijalnim tvrtkama ponude različite mogućnosti financiranja (jamstva, zajmove, vlasničke oblike financiranja) putem poslovnih banaka.

U Sloveniji se financiranje duga, financiranog sredstvima malog i srednjeg poduzetništva putem EFSE-a provodi putem Slovenskog poduzetničkog fonda. U studenomu 2015. godine EIF i Slovenski poduzetnički fond potpisali su sporazum u iznosu od 180 milijuna eura jamstva za bankovne kredite u korist slovenskih malih i srednjih poduzeća za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Jamstva za bankovne kredite zajamčena su zbog kontra-jamstva EIF-a u okviru programa COSME uz financijsku potporu Europske komisije. Sporazum omogućava slovenskom poduzetničkom fondu pružanje potpore dodatnom financiranju po povoljnim uvjetima za oko 1.500 malih i startup tvrtki.

Osim toga, od studenoga 2017. godine u Sloveniji se provodi financiranje udjela kapitala od EFSE-a. Slovenska banka za izvoz i razvoj (SID) i EIF uspostavili su sveobuhvatni investicijski program od 100 milijuna eura "Slovenski investicijski program kapitalnog rasta". Cilj programa je potpora vlasništvu nad slovenskim inovativnim i brzorastućim malim i srednjim poduzećima, srednjim tvrtkama s do 3.000 zaposlenih i stvaranjem novih radnih mjesta u Sloveniji. Na osnovi 15-godišnjeg strateškog partnerstva, EIF i SID banka zajednički su razvili investicijski program za rast kapitala u koji je svaka uložila po 50 milijuna eura.

Priopćenja