Nafta je glavni izvoz Venezuele i pruža većinu deviznih sredstava zemlje

Cijena koju Venezuela dobiva za svoje mješavine ulja pala je nakon četiri tjedna dugog rasta zbog smanjenja cijena na svjetskom tržištu. Prema podacima objavljenim od Ministarstvu nafte i rudarstva, prosječna cijena venezuelanske sirove nafte koju je prodao Petroleos de Venezuela S.A. (PDVSA) tijekom tjedna koji je završio s 18. kolovozom, pala je na USD 45,11, što je za USD 1,40 manje od prethodnog tjedna. WTI u New Yorku prosječno je iznosio USD 47,57, USD 1,69 manje tjedno, dok je Brentova sirova nafta u Londonu prosječno iznosila USD 50,09, USD 1,32 manje u odnosu na prethodni tjedan.  Prema podacima venezuelanske Vlade, prosječna cijena u 2017. za mješavinu sirovina sada iznosi USD 43,77. Prosječna cijena nafte u Venezueli za 2016. iznosila je USD 35,15 (u 2015.  - USD 44,65; 2014. - USD 88,42; 2013. - USD 98,08; 2012. - USD 103,42; 2011. - USD 101,06;  2010. – USD 72,43; 2009. – USD 57,01. U 2016. WTI je u prosjeku iznosio USD 43,32, što je smanjenje u odnosu na 2015. godinu -  USD 48,86, dok je Brent prosječno iznosio USD 4,98, što je smanjenje u odnosu na 2015. – USD 53,66. Povijesno gledano, venezuelanska je zabilježila najviši tjedni prosjek ikad 18. srpnja 2008., kada je zaradila USD 126,46  - prije no što su ekonomije širom svijeta počele padati pod težinom cijena ulja. Nedavna niska vrijednost je uspostavljena 22. siječnja 2016., kada je košara u prosjeku iznosila samo USD 21,63.

Zbog blizine sofisticiranih rafinerija Sjevernog zaljeva, posebno dizajniranih za obradu teških venezuelanskih sirovina, SAD su najveći su uvoznici nafte iz Venezuele. Prema podacima US Department of Energy, Venezuela je treći po veličini dobavljač uvezene nafte i naftnih derivata u SAD-u, iako je američki uvoz iz Venezuele općenito pao posljednjih godina. U studenome 2016. uvezeno su prosječno 797.000 barela na dan sirove nafte i naftnih derivata, što je smanjenje od 49 posto prije deset godina. Tako je Venezuela postala treći najveći dobavljač sirove nafte u SAD-u, nakon Kanade i Saudijske Arabije.  Meksiko je četvrti s 623.000 bpd, Irak peti s 414.000 bpd, Kolumbija šesta sa 315.000 bpd, a Ekvador sedmi s 250.000 bpd. Kuvajt, Nigerija i Brazil ulaze u prvih deset američkih dobavljača. Od 2015. godine Venezuela je imala gotovo 298 milijardi barela rezervi nafte, najviše na svijetu. Sljedeće najveće rezerve nafte nalaze se u Saudijskoj Arabiji s 268 milijardi barela i Kanadi s 173 milijarde barela. Venezuela je izvijestila OPEC, čija je osnivačica, da je proizvodnja u ožujku 2017. godine iznosila 2,235 milijuna barela dnevno. Prema OPEC sporazumu od 30. studenog, Venezuela je pristala smanjiti svoju proizvodnju za 95.000 BDP na 1.972 milijuna BDP-a počevši od siječnja.

Dok američki uvoz prvenstveno sirove nafte iz Venezuele slabi, američki izvoz naftnih derivata u Venezuelu uvelike se povećao zbog nepovoljnih financija Venezuele koja nije mogla ulagati i održavati vlastite domaće rafinerije.

Priopćenja