Utjecaj cijene nafte na robnu razmjenu

Uvoz sirove nafte posljednjih se godina često spominje u kontekstu usporavanja rasta robne razmjene s inozemstvom, i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama, pa i na globalnoj razini. Naime, sirova nafta i prerađeni naftni derivati imaju značajne udjele u izvozu i/ili uvozu većine zemalja, a sredinom 2014. započinje pad cijene sirove nafte na globalnom tržištu.

Najveće udjele u ukupnom EU uvozu sirove nafte očekivano su imale Njemačka (17 posto), Španjolska, Nizozemska, Francuska i Italija (sve oko 11 posto), ali je cijena sirove nafte ipak najviše utjecala na članice koje su imale najveće udjele uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu. Prema raspoloživim podacima među tim zemljama bile su Grčka i Litva čiji su udjeli prelazili 20 posto te Bugarska i Španjolska s udjelima uvoza sirove nafte od oko 13 posto.

Premda ukupno kretanje uvoza zbog drugih čimbenika, poput oporavka domaće potražnje, ne odražava veličinu tog utjecaja, nema sumnje da je on bio znatan. U Hrvatskoj je uvoz nafte i naftnih derivata u predkriznom razdoblju činio oko 12 posto ukupnog uvoza, a u 2013. se taj udio povećao na 15 posto.

(Privredni vjesnik)

Priopćenja