HNB podigao procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini na 2,3 posto

Hrvatska narodna banka podigla je procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini sa 1,8 posto na 2,3 posto, a u idućoj očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a na 2,5 posto, objavili su u srijedu iz središnje banke u priopćenju o sjednici Savjeta HNB-a.

Inače, u prosincu prošle godine središnja je banka procjenjivala da će gospodarstvo u ovoj godini rasti po stopi od 1,8 posto.

"U raspravi o gospodarskim kretanjima Savjet HNB-a je zaključio da se u 2016. godini nastavlja oporavak hrvatskog gospodarstva, uz očekivanu godišnju stopu realnog rasta BDP-a od 2,3 posto", navodi se u priopćenju s današnje sjednice Savjeta na kojoj su razmotreni najnoviji gospodarski i novčani pokazatelji te usvojena projekcija monetarne politike za razdoblje do 2019. godine.

U hrvatskoj središnjoj banci očekuju da bi najveći doprinos gospodarskom rastu i ove bi godine mogla dati inozemna potražnja, no očekuju i porast svih elemenata domaće potražnje. Pritom bi, dodaju, rast osobne potrošnje mogao biti veći nego prošle godine, zahvaljujući bržem rastu zaposlenosti i realnih bruto plaća.

"Pozitivna kretanja trebala bi se nastaviti i u 2017. kada bi očekivani rast realnog BDP-a mogao ubrzati na 2,5 posto", ističu iz HNB-a.

Oporavak gospodarstva događa se u uvjetima još uvijek prisutnog pada indeksa potrošačkih cijena koji bi u 2016., zbog pada cijena energenata, mogao iznositi 0,9 posto, dok se u 2017. očekuje porast cijena od 1,2 posto. Višak tekućeg i kapitalnog računa platne bilance bi se mogao smanjiti. Nastavljaju se i povoljna fiskalna kretanja.

"Uz održavanje stabilnosti tečaja, HNB će i dalje voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koja je dodatno osnažena strukturnim repo operacijama. Takva orijentacija pridonosi povoljnim uvjetima financiranja za sve domaće sektore, a prati je i blagi oporavak domaćeg kreditiranja", ističe se u priopćenju.

Iz HNB-a navode i kako je izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima blago smanjena zbog oporavka i ubrzanja gospodarske aktivnosti te očekivanog nastavka procesa fiskalne prilagodbe. Nadalje, kratkoročna kretanja upućuju na smanjenje ranjivosti privatnog nefinancijskog sektora te zadržavanje povoljnih uvjeta financiranja na domaćem i međunarodnim financijskim tržištima.

(Hina)

Priopćenja