- Objavljeno: 10.06.2016.
Kritika glavnog ekonomista Deutsche Banka Europskoj središnjoj banci

Na početku novog programa Europske središnje banke (ESB) plasiranja kredita tvrtkama, glavni ekonomist Deutsche Bank Folkerts-Landau iznio je u Frankfurter Allgemeine Zeitung kritiku kursa ESB i označio ga „činom očaja“. Zatražio je „novčano politički preokret“, a kurs ESB nazvao je „pogreškom“ te kazao kako ESB slijedi „dogmu“ i riskira ugled i povjerenje. Usporedio je ESB sa Saveznom njemačkom bankom (Bundesbank) iz vremena njemačke marke u čiju su politiku i njezinog tadašnjeg predsjednika generacija njegovih roditelja imali veliko povjerenje“ kazavši kako je od tog vremena "ESB jako udaljena“.
Politika može biti učinkovita samo onda ako joj ljudi vjeruju, kazao je. Ova činjenica je podcijenjena, rekao je Folkerts-landau. ESB danas slijedi dogmu da je slaba potražnja uzrok svih zala i garant niske inflacije. Iz ovog proizlaze sljedeće posljedice: smanjivanje kamata, plasiranje novca na tržišta, uvođenje negativnih kamata i zatim ukidanje velikih novčanica kako ljudi ne bi mogli „pobjeći“ u gotovinu.
U sedam godina primjene ove politike trebalo se utvrditi da ona ne funkcionira. Inflacija je i dalje iznimno niska. Doduše, središnje banke bi mogle tvrditi da bi bez njihovih mjera bilo još gore, to se naknadno ne može utvrditi, ali Folkerts – Landau smatra da će prije biti da se inflacija kreće u tijesnim okvirima, malo gore, malo dolje. Istovremeno negativne kamate izazivaju velike negativne sporedne učinke: „Štednja je loša“. Ovo je upravo u zemlji poput Njemačke dramatično: „Logika novčarske politike da bi potrošače na veću potrošnju trebalo stimulirati negativnim kamatama ima jednu zamku: kad ljudi primijete da im nedostaje prihod od kamata koji im treba npr. za starost, još će više štedjeti kako bi uravnotežili taj gubitak. Također su i banke reagirale drugačije od očekivanog - budući da „kaznene kamate“ nisu mogli prebaciti na privatne potrošače, podigli su kamate na kredite. Time se postiže upravo suprotno od onog što je ESB htjela, naime povoljnije kredite i više investicija.“