Gospodarski pokazatelji Namibije u drugom kvartalu 2014.

U prva dva tromjesečja 2014. godine namibijsko gospodarstvo nastavilo je rasti po stopi od 5%. Rast je uglavnom temeljen na rastu građevinskog i turističkog sektora, dok primarni sektor bilježi zastoj drugu godinu zaredom. Građevinski sektor rastao je 22%, dok su proizvodni podsektor kao i struja i voda podbacili za 10%. Tercijarna industrija, veleprodaja i maloprodaja, kao i transport i komunikacije bilježe rast od 12% - 35%, dok poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo bilježe pad od 4% - 19%. Rast bilježe i financijski, obrazovni i zdravstveni sektor, te turizam koji u prva tri mjeseca 2014. bilježi povećan dolazak stranih turista od 10%.

Inflacija se u lipnju povećala te je iznosila 6,1%, prateći povećanje cijena hrane, naročito mesa (14%) i povrća (12%), te transporta (10%). Proračunski deficit smanjen je na 5,4% BDP-a, a javni dug na 24,30%. Ukupni dug narastao je na 73,63% BDP-a i u svibnju je iznosio 6,5 milijardi EUR-a. Namibijska banka održava repo kamatnu stopu na 5,5%. Devalvacija južnoafričkog randa, uz koji je namibijski dolar vezan, nije imala veći utjecaj na smanjenje uvoza zbog namibijske ovisnosti o stranoj robi. Posljedica je bila rast deficita tekućeg računa za 142% i pad razine obvezne pokrivenosti ispod tromjesečnih zadanih ciljeva. Nastavno na rast BDP-a od 4,4% u 2013. godini, agencija Fitch u 2014. godini procjenjuje ukupni rast od 4,8%, te 5% u 2015. godini kojega će nastaviti pratiti fiskalna ekspanzija, javne i privatne investicije i oporavak rudarskog sektora. Rizik može donijeti slabija potražnja za namibijskim uranom i dijamantima.

U prvom tromjesečju 2014. godine ukupni izvoz iznosio je 250 milijuna EUR-a, a uvoz 407 milijuna EUR-a, dok deficit od 157 milijuna EUR-a naglašava namibijsku ovisnost o uvozu i osjetljivost na ometanje opskrbe iz Južne Afrike kao svojeg najvećeg partnera, pa potom Paname, Njemačke i Kine koji sudjeluju sa 85% ukupnog uvoza u Namibiju. Uvoz iz SACU regije (South African Custom Union) bilježi pad od 15%, odnosno 271 milijun EUR-a. Europska unija sudjeluje sa 8% uvoza u Namibiju, dok su zemlje BRIC-a na trećem mjestu s oko 5% uvoza. Vodeće regionalno izvozno tržište Namibije je EFTA (uglavnom rudače i bakar), slijedi afrička ne SACU-SADC regija sa 16,8% ukupnog izvoza, te SACU sa 16,6%. Ukupni pad izvoza ogleda se u smanjenoj potražnji za ribom, mesom i zlatom.

Nametanje strogih veterinarskih uvjeta o zdravlju životinja namijenjenih izvozu stoke u Južnu Afriku, koji su se počeli primjenjivati od svibnja ove godine, uzrokovali su krizu u stočarskom sektoru, te su najviše pogođeni lokalni farmeri koji sudjeluju sa 60% ukupnog izvoza.

U tijeku je izgradnja tri nova rudnika Husab (uran), Navachab (zlato) i Tschudi (bakar). Proizvodnja nafte je u zastoju nakon što u rudniku Repsol na dubini od 2,454 metra nije pronađen ugljikovodik.

Njemačka se obvezala u ime tehničke i financijske suradnje pomoći Namibiji sa 73 milijuna EUR-a. Fond će biti korišten za pomoć protiv siromaštva, poboljšanje uvjeta života stanovništva i jačanje ekonomskog razvoja. Sporazum uključuje između ostalog i 36 milijuna EUR-a bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju putem Njemačke razvojne banke, a iskoristit će se za razvoj obalnog nacionalnog parka, izgradnju cesta i razvoj centra za istraživanje i razvoj korištenja prirodnih proizvoda za biološku raznolikost.

Priopćenja