Znanstveni kolokvij o hrvatskom izumitelju i polihistoru Faustu Vrancicu održan je u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu 15.11.2018. Radi se o trecem skupu takve vrste, nakon što su prethodna dva organizirana u Pragu i Rimu, gradovima u kojima je zaslužni šibencanin živio. Becki kolokvij je rezultat suradnje Veleposlanstva RH u Becu i Austrijskog društva za kroatistiku u Becu, a organizaciju su poduprli i Hrvatski studiji Sveucilišta u Zagrebu. Kako su potvrdili i izlagaci i moderatorica skupa, Faust Vrancic ne samo da je djelovao kao izumitelj, inženjer i jezikoslovac, po cemu ga danas najviše pamtimo, nego je bio aktivan i svojstvu diplomata, svecenika i biskupa.
Uvodno se brojnim posjetiteljima obratila moderatorica skupa dr. Zorka Kinda-Berlakovic s Instituta za slavistiku Sveucilišta u Becu i gradišcanske Visoke pedagoške škole, koja je istaknula važnost organizacije skupa upravo u Austriji, u kojoj brojni znanstvenici nisu upoznati s osobom Fausta Vrancica. Prvo izlaganje održala je dr. Sanja Vulic s Hrvatskih studija Sveucilišta u Zagrebu, u kojem je usporedila Vrancicev jezik i gradišcanskohrvatske idiome. Polazišna tocka istraživanja bio je Vrancicev rjecnik objavljen u Veneciji 1595., a koji sadrži vokabular „pet najuglednijih jezika Europe: latinskoga, talijanskoga, njemackoga, dalmatinskoga i ugarskoga“ („Dictionarium quinquae nobillissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae at Ungaricae“). Varncic u stupcu u kojem donosi dalmatinski tj. hrvatski jezik donosi bogat vokabular tadašnjeg književnog jezika, kojim se prije prodora Turaka govorilo ne samo na podrucju današnje cakavštine, nego i duboko u unutrašnjost, pa cak i u dijelu današnje Bosne i Hercegovine. Dr. Vulic je istaknula da se ne radi samo o prvom hrvatskom, nego i prvom madarskom rjecniku, što dodatno daje na znacenju uloge Fausta Vrancica u europskom renesansnom miljeu. Osim od cuvenog rjecnika, korpus za istraživanje dr. Vulic se sastojao i od drugih Vrancicevih izdanja („Život nekoliko izabranih divic“, „Logika oblikovana samim svojim dokazima“ i „Kršcanska etika“), u kojima se susrecu morfološki oblici koje redovito susrecemo diljem Gradišca i danas. Zanimljivo predavanje o biografiji i prvenstveno tehnološkim postignucima Fausta Vrancica održala je dr. sc. Marijana Boric. U izlaganju pod naslovom „Faust Vrancic – hrvatski humanist i izumitelj svjetskog glasa“ istaknuto je kako je Vrancic dugi niz godina izmedu ostalog proveo i u Pragu, gdje je bio diplomat u službi Rudolfa II. Habsburškog, a upravo mu je to srednjoeuropsko okružje dalo poticaj za svoju bogatu i široku aktivnost. Vrancic je u djelu „Novi strojevi“ („Machinae novae“) opisao ukupno 56 projekata, medu kojima posebno mjesto zauzimaju mlinovi i mostovi kao izumi koji su donosili veliku dodatnu ekonomsku vrijednost. U prilog tvrdnji da su Vrancicevi strojevi doživjeli svoj puni procvat tek mnogo kasnije ide i cinjenica da je Vrancic osmislio prvi metalni most, i to u vrijeme kada su u Europi bili gradeni samo kameni i drveni mostovi. Ipak, prvi metalni most je konstruiran tek u 19. stoljecu. Završno je izlaganje pod nazivom „Znacajke manirizma u djelu Fausta Vrancica“ održao predsjednik Austrijskog društva za kroatistiku dr. sc. Georg Holzer. Manirizam kao umjetnicki pravac dominantan u zapadnoj Europi u 16. stoljecu je ostavio traga i na Faustu Vrancicu, koji je prema svojoj želji pokopan na otoku Prvicu u šibenskom arhipelagu.
Treci znanstveni kolokvij održan u Veleposlanstvu RH u Becu u velikoj je mjeri doprinio širenju svijesti o ulozi velikog hrvatskog polihistora, a velika posjecenost je dodatno potvrdila da becka publika ima interesa za hrvatske licnosti kasne renesanse.
Priopćenja
