U beckom Kunsthistorisches Museumu je 30.11.2017. u organizaciji Austrijskog arheološkog instituta i Veleposlanstva RH u Becu održan simpozij „Rimska Hrvatska“. U sklopu simpozija je nastupilo deset uglednih hrvatskih arheologa, koji su brojnoj austrijskoj publici predstavili bogatu rimsku arheološku ostavštinu na tlu današnje Hrvatske. Nakon poludnevnog simpozija koji je održan u reprezentativnim prostorijama muzeja slijedilo je vecernje predavanje dr. Emilija Marina u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu. Cijeli projekt organiziran je u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija 2017.
Uvodno je brojne prisutne u svojstvu domacina pozdravio kustos Kunsthistorisches Museuma dr. Georg Plattner, koji je istaknuo dugogodišnje kontakte muzeja s Hrvatskom i nizom hrvatskih institucija. U ime Austrijskog arheološkog instituta simpozij je otvorio dr. Christoph Hinker, naglasivši kako je institut povijesno vezan s hrvatskim prostorom na nekoliko razina.
Nakon pozdravnog govora moderatorice simpozija dr. Mirjane Sanader, kojim je publika informirana o jakoj arheološkoj tradiciji u Hrvatskoj, uslijedila su izlaganja ostalih hrvatskih strucnjaka. Dr. Robert Matijašic sa Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli je u izlaganju „Rimsko gospodarstvo u Istri – proizvodnja ulja i vina“ predstavio podjelu hrvatskog prostora u rimsko vrijeme. Posebnu zanimljivost predstavlja dvadesetak vila na istarskom podrucju, od kojih se isticu brijunske vile Val Madonna i Monte Collisi, a u sklopu kojih je postojala proizvodnja maslinovog ulja. Na lokalitetu Santa Maria kraj Cervara u zapadnoj Istri postojala je i proizvodnja amfora, koja je pratila snažnu proizvodnju ulja, a u sklopu koje je razvijen poseban tip amfora koji se može naci po cijelom Rimskom carstvu. Dr. Domagoj Toncinic je predstavio projekt istraživanja legijskog logora Tiluriuma u dalmatinskom zaledu, koji pod vodstvom dr. Mirjane Sanader traje od 1997., a u kojem su ukljuceni brojni strucnjaci razlicitih struka. Arheološka istraživanja potvrduju da se u legijskom logoru, koji je bio smješten na desnoj obali rijeke Cetine, nalazio najveci broj aktivnih vojnika u provinciji Dalmaciji, i to iz Sedme legije (Legio septima). Ravnatelj Arheološkog muzeja u Vidu / Naroni Toni Glucina predstavio je aktivnosti jednog od najuspješnijih muzeja u Hrvatskoj. Iako su brojne arheološke spomenike u Naroni ranije opisali Alberto Fortis i Arthur Evans, ozbiljnija arheološka istraživanja krenula su pocetkom 20. stoljeca, cime je zaustavljena dotadašnja loša praksa ponašanja lokalnog stanovništva prema arheološkom nasljedu, koje je do tada redovito bilo korišteno u razne svrhe, cesto kao gradevni materijal.
Osvrnuvši se posebno na Osijek (Mursa) i Vinkovce (Cibalae), rimsku ostavštinu u kontinentalnoj Hrvatskoj je predstavila dr. Branka Migotti. Ivan Radman-Livaja iz Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavio je rimsku vojnu opremu u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na Sisciu, u kojoj je rimska vojnicka tradicija vrlo dobro sacuvana. Berislav štefanac i Anamarija Eterovic Borzic iz Muzeja antickog stakla u Zadru predstavili su jedan od najatraktivnijih arheoloških muzeja u Hrvatskoj, koji sadrži više od 5.000 predmeta antickog stakla. Rimske radionice stakla bile su smještene diljem jadranske obale, a u muzeju se cuvaju i izlošci nastali i u drugim dijelovima Carstva.
U sklopu vecernjeg predavanja u prostorijama Veleposlanstva RH u Becu, dr. Emilio Marin, dugogodišnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, je brojnoj publici predstavio arheološku ostavštinu ranokršcanske Salone, s posebnim naglaskom na arheološke lokalitete Manastirine i Marusinac u okolici Solina. Austrijska i hrvatska publika s velikim je zanimanjem pratila informativno predavanje o antickoj i ranokršcanskoj Saloni, jednom od najvecih urbanistickih središta antickog vremena na istocnoj obali Jadrana.
Priopćenja
