U Veleposlanstvu RH u Becu održano je 10. prosinca 2018. izlaganje dr.sc. Sanje Nikcevic pod nazivom „Rat i umjetnost. Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu – od svetišta do nametnute krivnje“. U zanimljivom i dinamicnom predavanju je dr.sc. Nikcevic predstavila kazališnu umjetnost u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, naglasivši kako su kazališne kuce u Zadru, Dubrovniku i Osijeku radile i za vrijeme najveceg razaranja. Izlaganje je naišlo na snažan interes kod publike, koja je došla u velikom broju na posljednju manifestaciju koju je Veleposlanstvo RH u Becu održalo u svojim prostorijama u 2018. godini.
U svom izlaganju dr. Nikcevic predstavila je aktivnosti kazališnih skupina u gradovima koji su bili najviše pogodeni stradanjima u Domovinskom ratu. Tako je istaknula kako je deset minuta prije pocetka predstave „Kabaret sklonište“ u Zadru 1992. godine pred samu zgradu caffe bara Basket, u kojem je predstava igrala, pala bomba. Prva premijera u ratnom Osijeku te iste 1992. godine bila je predstava „Koraci“ S. Becketta, a sama izvedba je prekinuta jer je publika zbog bombardiranja napustila izvedbu pred sam kraj, dok je tadašnji intendant osjeckog HNK jedva uspio nagovoriti glumce da napuste prostoriju kako bi sacuvali živu glavu. Dr. Nikcevic je posebno istaknula izvedbu predstave „Sveti Roko na brdu“, iz koje je prikazan i kratki ulomak, koja je igrala u Zadru u izvedbi Marije Kohn i Ljubomira Kapora (tekst je napisao Milan Grgic a predstavu režirao Marin Caric). Radnja se odvija u imaginarnom selu u splitskom zaledu, a tematizira svecenika i župljanku koji jedini ostaju u selu posveceni svojim uobicajenim aktivnostima i ne obaziru se na nadolazeceg neprijatelja koji želi okupirati selo. U Osijeku je 7.7.1992. postavljena Zajceva opera „Zlatka“ kao prva premijera, a kako su posvjedocili djelatnici kazališta, svima je bilo stalo da se u ratnoj sezoni izvede barem jedna operna premijera. I dubrovacko kazalište je u svibnju ratne 1992. imalo dvije premijere: „Najduži dan Marije Terezije“ Mire Gavrana i Krlicevu djecju predstavu „Jaje“. Iste godine premijerno je prikazana „Farsa od gvere“ Matka Sršena, koja tematizira susret dvojice staraca – jednog uglednog gradanina i jednog osobenjaka – na mjestu bombardiranja upravo na dan najveceg napada – 6.12.1991. Cijeli niz uspješnih primjera pokazao je kako je dramska umjetnost za vrijeme Domovinskog rata podizala moral i raspoloženje u društvu, i time dala veliki doprinos konacnoj pobjedi.
Dr.sc. Sanja Nikcevic, teatrolog i kazališni kriticar, trenutno je aktivna kao redoviti profesor teatrologije na Umjetnickoj akademiji i doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, na kojima drži kolegije o anglo-americkoj i hrvatskoj drami, kazališnoj kritici te povijesti drame i kazališta. Istovremeno djeluje kao publicist iz podrucja teatrologije i kazališni kriticar, a svoje tekstove je objavljivala u Vecernjem listu, Vjesniku, Vijencu i Hrvatskom slovu, kao i na relevantnim internetskim portalima. Autorica je preko stotinu znanstvenih i strucnih clanaka koje je objavila u nizu domacih i stranih casopisa, a uredila je pet antologija i deset autorskih knjiga.
Priopćenja
