U prostorijama Veleposlanstva RH u Becu održano je u ponedjeljak, 23.4. predstavljanje zbornika „Njemacki jezik i kultura u Hrvatskoj“. Zbornik je objavljen 2017. godine, a rezultat je simpozija održanog na Sveucilištu u Zadru, na kojem su predstavljeni rezultati niza istraživaca iz razlicitih polja djelovanja. Prisutne je ispred Veleposlanstva RH u Becu u svojstvu domacina predstavio Domagoj Maric, drugi tajnik, naglasivši kako se tema utjecaja njemackog jezika u Hrvatskoj u nekoliko navrata provlacila kroz aktivnosti Veleposlanstva RH u Becu, pri cemu posebno mjesto zauzima predavanje dvoje uglednih znanstvenika i profesora sa Odsjeka za germanistiku zagrebackog Filozofskog fakulteta, Zrinjke Glovacki-Bernardi i Marijana Bobinca, koji su u studenom prošle godine održali predavanje pod nazivom „Austrijsko-hrvatski jezicni dodiri kao odraz kulturne povijesti“.
Urednica zbornika Andrea Seidler je uvodno istaknula da je zbornik objavljen u sklopu niza „Tisak i povijest – novi prilozi“, u kojem je vec izišlo šest svezaka slicnog jezicno-kulturološkog pristupa, koji proucavaju utjecaj njemackog jezika i kulturnih veza na pojedine pokrajine bivše Habsburške Monarhije. Polazna pretpostavka za nastanak zbornika bila je da su njemacki jezik, recepcija književnosti njemackog govornog podrucja i germanski kulturni svjetonazor do 1918. izvršili snažan utjecaj na prostoru današnje Hrvatske, što je vidljivo i danas, a što je istražio cijeli multidisciplinarni tim strucnjaka, u kojem su svoje mjesto naši hrvatski, austrijski i madarski znanstvenici.
Pojedine clanke predstavio je drugi urednik sveska Wynfrid Kriegleder, naglasivši kako svezak nosi podnaslov „Studije o povijesti, tisku, književnosti i kazalištu, jezicnim odnosima, znanstvenoj, kulturnoj i izdavackoj povijesti, kulturnim kontaktima i identitetima“. Svezak je izdala bremenska izdavacka kuca Edition lumiere, a podijeljen je u pet cjelina: Jezicni odnosi, Izdavacka povijest, Kulturni kontakti, Imagološke analize i Analize djela. U prvom dijelu sveska (Jezicni odnosi) donose se clanci cetiriju jezikoslovaca (Franc Patocka, Sladan Turkovic, Zrinjka Glovacki-Bernardi i Aleksandra šcukanec) na temu povijesti njemackog jezika u Hrvatskoj (Patocka), jezicnog kontakta, jezicne politike i pisane kulture njemackog jezika u 18. st. u Hrvatskoj (Turkovic), statusa njemackog jezika od kraja 18. do pocetka 20. st. (Glovacki-Bernardi) i malih oglasa u dnevniku Agramer Zeitung. U poglavlju o Izdavackoj povijesti nalaze se dva zanimljiva rada madarskih znanstvenika (Monok i Vizkelety-Ecsedy) na temu njemackih izdanja u hrvatskim tiskarama, dok dio pod nazivom Kulturni kontakti citateljima predstavlja radove pet znanstvenika: Katalin Czibula (Isusovacka kazališna aktivnost u Hrvatskoj u 18. st.), András Vizkelety (Srpski-hrvatski-njemacki. Slucaj Petra Preradovica), Klaus Heydemann (Marine-Casino u Puli), Wolfgang Müller-Funk (Sigmund Freud), Boris Previšic (Sarajevo 1914 i hrvatski likovi u književnosti njemackog govornog podrucja). U poglavlju na temu Imagološih analiza nalaze se clanci Petera Ötvösa (Nikola šubic Zrinjski), Katalin Blaskó (Hungari o Hrvatima pocetkom 19. st), Grubišic Pulišelic (Prikaz Morlaka u djelu Ide von Düringsfelds), Péter Varga (Slavonska multietnicnost u opusu Vilme Vukelic) te clanak Gorana i Marine Lovric (kulturna razmjena i sudar kultura). U analizi djela nalaze se prilozi Marijana Bobinca (Körnerov Zriny), Tomislava Zelica (književni opus bana Jelacica), Slavije Kabic (Theodor Schiff), Milke Car (Robert Neumann), Marija Grizelja (Krležin Filip Latinovic) i Daniele Kirschstein (opus Marice Bodrožic).
Promociji zbornika su prisustvovali Wolfgang Müller-Funk i Klaus Heydemann, koji su detaljnije predstavili svoje radove. Predstavljanje je okupilo veliki broj zainteresiranih strucnjaka i amatera koji se interesiraju za jezicne i kulturne kontakte.
Priopćenja
