Predsjednik Republike Stjepan Mesic u ponedjeljak je 23. lipnja 2008. u Becu izrazio zabrinutost izjavama nekih europskih celnika da nece biti daljnjeg proširenja EU sve dok se ne ratificira Lisabonski ugovor, te da se takva sudbina odnosi i na Hrvatsku.
Predsjednik Mesic na Forumu Bruno Kreisky (HINA)
Predsjednik Republike Stjepan Mesic je 23. lipnja 2008. u Becu izrazio zabrinutost izjavama nekih europskih celnika da nece biti daljnjeg proširenja EU sve dok se ne ratificira Lisabonski ugovor, te da se takva sudbina odnosi i na Hrvatsku.
"To nije dobro iz nekoliko razloga. Prvo, nije dobro zbog Unije, jer ona - strogo poštujuci formu, a zaboravljajuci sadržaj - sama sebi postavlja prepreku na putu do svojega punoga ostvarenja, da bude zaista ujedinjena Europa", rekao je Mesic na predavanju u Kreisky Forumu u ponedjeljak navecer u Becu.
"Drugo, to nije dobro ni zbog moje zemlje, jer ne sumnjam da ce sada opasti potpora ulasku u Europsku uniju, a da ce oni koji bi voljeli vidjeti povratak u izolaciju - likovati", dodao je hrvatski predsjednik. "I, trece, to nije dobro ni zbog regije, jer u odnosu na Europsku uniju Hrvatska je u regiji bila neka vrsta motora koji je vukao prema naprijed, prema Uniji. Ako se nama, usprkos postignutim uspjesima, vrata zatvore, makar i samo neko vrijeme, nece vam biti teško zamisliti kako ce se na to gledati u drugim zemljama regije", rekao je Mesic i naglasio da se iz navedenih razloga širenje Unije ne smije zaustaviti.
Dodao je kako bi cijelu jugoistocnu Europu, bez iznimke, u doglednoj buducnosti trebalo ukljuciti u Uniju i izrazio uvjerenost da ce se to i dogoditi. No, naglasio je da u zemljama toga podrucja stanje vrlo razlicito te da regija u cjelini još nema potrebnu stabilnost. BiH nakon brutalnoga rata živi u miru koji joj je donio Daytonski sporazum, ali koji je isto tako stvorio dva entiteta "od kojih jedan pokazuje nedvojbenu ambiciju da funkcionira kao država u državi, a možda cak i da razbije tu državu u kojoj se nalazi, dok drugi teško funkcionira, ipak uspijevajuci povremeno i sa svoje strane ometati jedinstvenu državu da stane na svoje noge".
Mesic je pri tom ponovio da je Republika Srpska stvorena etnickim cišcenjem. Dodao je kako "Srbija mora poruciti Srbima u BiH da je to BiH domovina, da je Sarajevo njihov glavni grad i da svoje probleme rješavaju tamo", a takve poruke još nema, naglasio je Mesic. Pozvao je i medunarodnu zajednicu da "poruci svima koji bi mogli imati takve planove i želje, da se BiH mora održati kao jedinstvena država s tri jednakopravna konstitutivna naroda i da nikakva podjela ne dolazi u obzir".
Govoreci o Srbiji Mesic je porucio da je "demokratska Srbija usmjerena prema buducnosti u najboljem interesu svojih gradana, ali i Hrvatske, i cijele regije". "Upornim odbijanjem prihvacanja cinjenice osamostaljenja Kosova, Srbija samo pokazuje nesposobnost prihvacanja realiteta, a primjenjivanjem neke vrste ublažene Hallsteinove doktrine prema svim zemljama koje su priznale Kosovo, samu sebe gura prema poluizolaciji u medunarodnim odnosima. To nije dobro ni za Srbiju, ni za regiju", naglasio je Mesic.
Ponovio je kako kosovsko proglašenje neovisnosti ima pravno uporište u jugoslavenskom ustavu iz 1974. godine te kako je beogradsko odbijanje da nakon pada Miloševica vrati autonomiju Kosovu pridonijelo propasti pregovora Beograda i Prištine, iako su svi, pa i Hrvatska, priželjkivali dogovorno rješenje kosovskog pitanja. Govoreci o Crnoj Gori i Makedoniji, Mesic je naglasio kako je rijec o tranzicijskim zemljama s jasnom orijentacijom prema ujedinjenoj Europi.
Pohvalio je Crnu Goru što je iznenadujuce dobro i posve mirno provela svoje odvajanje od Srbije i izrazio uvjerenost da ima osiguranu i dobru buducnost, te izrazio žaljenje što nikako nije moguce ostvariti napredak u sporu s Grckom oko imena Makedonije. "Mislim, ipak, da se od Makedonaca ne bi smjelo tražiti - ni na koji nacin - da se odreknu svojega identiteta, odnosno svojega imena", zakljucio je Mesic.
Prije predavanja, predsjednik Mesic se susreo s bivšim austrijskim kancelarom Franzom Vranitzkyim te bivšim visokim predstavnikom medunarodne zajednice u BiH Wolfgangom Petritschem.
Priopćenja
