„Habsburška Dalmacija kao stjecište kultura“, naziv je izuzetno zanimljivog i dobro posjecenog predavanja koje je u hrvatskom Veleposlanstvu u Becu održala prof. dr. sc. Smiljka Malinar iz Zagreba.
„Cilj mi je bio približiti situaciju u Dalmaciji za vrijeme Habsburške prve i druge uprave i djelomicno za vrijeme Napoleonske uprave, izmedu ta dva razdoblja, na etnickom, organizacijskom, administrativnom i kulturnom planu“, rekla je profesorica Malinar nakon predavanja. Istaknula je kako je dolazak Habsburgovaca u Dalmaciju znacilo ukljucivanje ove tada zaostale pokrajine Mletacke Republike u strukture modenog društva. „U prvom sam se koncentrirala na organizaciju školstva i upotrebu jezika za vrijeme Habsburške uprave i dominaciju talijanskog jezika“, dodala je predavacica. Napomenula je kako je trebalo cekati na pobjedu Narodne stranke na izborima za Pokrajinski parlament 1870. godine da bi se uveo hrvatski kao nastavni jezik u osnovne i srednje škole na podrucju Dalmacije. „Hrvatski u tom razdoblju prolazi kroz fazu emancipacije, od jezika koji nije dovoljno razvijen i nema dovoljno rijeci i oblika da bi mogao služiti kao jezik novinstva do jezika opremljenog za sva podrucja izražavanja, što je postao tek krajem 19. stoljeca“, rekla je prof. Malinar.
Ukazala je i na cinjenicu potpore tadašnje austrijske Uprave hrvatskom jeziku kao pokušaju uspostave „ravnoteže dominantnom talijanskom kulturnom elementu“, obzirom da talijanski i dalje dominira na podrucju školstva i pisane kulture. Osvrnula se je i na stav Komisije za školstvo austrijske vlade 1816. godine da je talijanski univerzalan jezik u Dalmaciji, osobito medu obrazovanim stanovništvom, a nastava na njemackom jeziku fakultativna. O dominaciji talijanskog jezika u to vrijeme govori i cinjenica da se i Habsburška administarcija u Dalmaciji služi prvenstveno talijanskim jezikom. Njemacki od dalmatinske elite postaje postupno prisutniji kad dio dalmatinske inteligencije odlazi na studij u Bec i Graz.
„Glavni nositelji njemackog jezika bili su cinovnici i vojnici koji se školuju u beckom Terezianumu, bez obzira iz kojeg su dijela Carevine bili“, dodala je predavacica.
U svom je predavanju navela je kako je hrvatski službeni jezik u upravi i sudstvu postao 1883. godine, a da je talijanski kao službeni jezik ukinut 1909. godine. Pobrojala je i niz ostalih važnih dogadaja i godina iz tog razdoblja kao primjerice 1897. kada je u Zadru osnovana prva hrvatska gimnazija, te 1973. i Razgovornu talijansku slovnicu, Historijsku geografiju Palestine, Njemacku palestru itd.
Prof. dr. Smiljka Malinar zahvalila je hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji na celu s veleposlanicom dr. Vesnom Cvjetkovic i Hrvatskom institutu u Becu i predsjednici dr. Nevenki Petkovic na organizaciji predavanja, održanog u sklopu projekta „Bec kao magnet“. “Ovakve inicijative doprinose boljem upoznavanju kultura, a smatram da je potrebno ukazati na doprinos Habsburških institucija poboljšanju uvjeta života I demokratizaciji života u tim pokrajinama, jer se premalo valorizira”, zakljucila je predavacica.
Predsjednica Hrvatskog institute dr. Petkovic, koja je uvodno pozdravila brojne Hrvate i njihove austrijske prijatelje, rekla je kako je projekt “Bec kao magnet”, središnji projekt ovog društva. „Projekt se bavi hrvatskim jezikom i kulturom, i to dvojezicno i interaktivno, uz pomoc akademika Radoslava Katicica i prof. Smiljke Malinar, a u njemu sudjeluju Hrvati i Austrijanci koji poznaju naš jezik ili s njime dolaze u doticaj“, istakla je dr. Petkovic, najavivši kako ce se projekt, uz potporu hrvatskog Veleposlanstva u Becu, nastaviti i slijedece godine.
Priopćenja
