U Becu je u utorak, 27.6.2017. postavljena spomen ploca hrvatskom eruditu Pavlu Ritteru Vitezovicu (1652-1713). Projekt je ostvaren zahvaljujuci trudu i financijskim sredstvima Austrijskog društva za kroatistiku, Družbe „Braca hrvatskog zmaja“ i Grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Veleposlanstva RH u Becu. Uvodno je potpredsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku dr. Marijan Brajinovic istaknuo kako se radi o drugoj spomen ploci postavljenoj u spomen Pavla Rittera Vitezovica u Becu, nakon što je prva iz 1926. g. u katedrali sv. Stjepana stradala u Drugom svjetskom ratu. Spomen-ploca je postavljena iznad vec postojece ploce Jurju Križanicu, na zgradi u kojoj se od 1624. do 1783. nalazio Hrvatski kolegij tj. Collegium Croaticum na adresi Schönlaterngasse 13 u prvom beckom kotaru.
Potpredsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku dr. Brajinovic je istaknuo kako se dan otkrivanja spomen ploce podudara s danom kada je bivši vicekancelar i ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock prerezao žicanu ogradu s Madarskom i na simbolican nacin najavio kraj društveno-politickog sistema koji je razdvajao susjedne države a srednju Europu dijelio na istocni i zapadni blok. Zanimljivost je da je nova spomen-ploca postavljena na isti dan kao i stara – 27. lipnja, u razmaku od 91 godine. Družba „Braca hrvatskog zmaja“ takoder je bila inicijator postavljanja prve spomen ploce, postavljene na unutarnji zid becke prvostolnice, koja je stradala u saveznickim bombardiranjima Beca 1945. godine. Iako je prvotna inicijativa bila da nova ploca Vitezovicu takoder bude u beckoj katedrali, prijedlog kojeg su podržali i veleposlanik Bakota i veleposlanica Cvjetkovic nije urodio plodom, tako da je za novu lokaciju odabrano mjesto na kojem se ranije nalazio Collegium Croaticum.
Collegium Croaticum, dom koji je hrvatskim studentima nudio smještaj, postajao je ukupno 160 godina, dok ga nije ukinuo Josip II. tri godine nakon što je stupio na prijestolje 1783. g., istaknuo je Georg Holzer, predsjednik Hrvatskog društva za kroatistiku iz Beca. Na ulogu „Brace hrvatskog zmaja“ osvrnuo se veliki meštar Družbe, povjesnicar i publicist dr. Nevio šetic, koji je podsjetio da je društvo osnovano 1905. s ciljem ocuvanja i promicanja hrvatske prirodne i kulturne baštine. Koliko je ostavljanje prve spomen-ploce bilo važno za Družbu svjedoci cinjenica da je je vlakom u Bec na postavljanje ploce došlo preko 300 ljudi, zakljucio je dr. šetic.
U sklopu svecanosti postavljanja spomen-ploce izlaganje o Ritteru Vitezovicu je održao jezikoslovac Alojz Jembih, redoviti profesor u trajnom zvanju hrvatske književnosti na Hrvatskim studijima, koji je tom prilikom objavio monografiju o Pavlu Ritteru Vitezovicu u izdanju družbe „Braca hrvatskog zmaja“. Ritter Vitezovic je stanovao u Hrvatskom kolegiju od 1682. do 1683., gdje je vršio poslanicku dužnost grada Senja pri beckom dvoru. Svojim djelom „Oživjela Hrvatska“ Ritter Vitezovic predstavlja pretecu hrvatske moderne nacionalne misli, zakljucio je dr. Jembrih. Za glazbeni okvir svecanosti bili su zaduženi „Dubrovacki kavaljeri“, a postavljanje spomen-ploce održano je u sklopu Godine kulture Hrvatska-Austrija.
Znanstvenik koji je ostavio dubok trag u povijesnoj znanosti, književnosti, zemljovidu, tiskarstvu i nakladništvu, heraldici, latinskoj poeziji, hrvatskom jezikoslovlju i leksikografiji ovime je dobio zasluženo priznanje u samom središtu Beca.
Priopćenja
