​Otvoreni pristupni pregovori s BiH, nastavit ćemo pomagati i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda

Europsko vijeće donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom za članstvo u Europskoj uniji. Ovo je povijesni dan za našu susjednu i prijateljsku BiH, poručio je premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavi medijima u Bruxellesu, gdje sudjeluje na sastanku Europskog vijeća, izvijestio je o odluci da se otvore pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom. 

„Ovo je povijesni dan za našu susjednu i prijateljsku BiH“, istaknuo je. Čestitao je predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, kao i Vijeću ministara BiH te Parlamentu BiH na poduzetim reformama. 

„Na naš prijedlog uvrštena je rečenica da se pozove Europsku komisiju da izradi pregovarački okvir kojeg će potom usvojiti Vijeće“, istaknuo je premijer Plenković. 

Hrvatska je u svemu pomogla

Podsjetio je na sve ono što je rađeno u proteklih nekoliko godina. Kada je BiH podnosila zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., tada je Hrvatska pomogla.

„Kada smo prije godinu i četiri mjeseca davali status kandidata BiH, tada smo snažno podržali sve napore koji su omogućili da se ispuni dio kriterija za stjecanje tog statusa. Posebno smo podupirali rad predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto“, rekao je premijer Plenković.

Izdvojio je da je danas postignut konsenzus, ali njegovo postizanje nije bilo jednostavno. U tom je kontekstu podsjetio na sinoćnju tešku raspravu u nizozemskom parlamentu. 

Kazao je da Vijeće ministara BiH radi na ispunjavanju još nekoliko kriterija. „Ono što ćemo zasigurno vidjeti u sljedećem razdoblju je entuzijazam svih ključnih političkih aktera u BiH, čvrsto stavljanje sidra na europski put BiH - njenu stabilnost i funkcionalnost. Posebno mi je drago da su se sve ove odluke donosile u trenucima kada su politički predstavnici hrvatskog naroda bili na najistaknutijim dužnostima u BiH. Mi smo ih, kao Vlada, snažno politički poduprli i omogućili da se stvori ovaj konsenzus“, poručio je.

Dugogodišnji politički napor

Izdvojio je da je danas veliki dan za BiH, za sva tri konstitutivna naroda. „Posebna poruka podrška Hrvatske svim skupa, posebno Hrvatima u BiH kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu“, dodao je premijer.

Odgovarajući na pitanja novinare, premijer Plenković je kazao da je ovo bio jedan dugogodišnji politički napor, najprije emancipirati temu BiH na dnevnom redu EU, potom pitanje ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda te osigurati sve bitne institucionalne korake i da se donesu važne, teške i zahtjevne političke odluke.

„U tome smo uspjeli! Hrvatsku se tu percipira - kad je riječ o politici Vlade - kao konstruktivnu, prijateljsku i dobronamjernu, koja želi iskreno pomoći svim našim prijateljima u BiH te učvrstiti taj europski smjer. Kolege ovdje su svjesni koliko smo se za ovo zalagali i koliko nam je drago da smo u tome uspjeli dobiti potporu svih“, naglasio je premijer. 

U kontekstu političke situacije u BiH, podsjetio je da je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Krišto održala 45 sjednica, što za standarde uobičajenog rada u BiH predstavlja nevjerojatan uspjeh.

„A onda u sadržajnom smislu - od proračuna, različitih zakona, mjera, programa, reformi, suradnje s Frontexom, niza zakona koje je trebalo donijeti“, rekao je.

Ključno je pitanje Izbornog zakona i ustavne reforme

Premijer Plenković napomenuo je da je ostalo još nekoliko važnih političkih odluka u BiH - među njima i Zakon o sudovima. 

„Ključno je pitanje Izbornog zakona i ustavne reforme - i ono ostaje obuhvaćeno sa svim tim relevantnim koracima. Oni su itekako bitni, njih smo napisali u zaključcima 2022. i ovo predstavlja poticaj, prije svega koaliciji te svim narodima u BiH, da se dogovore o rješavanju temeljnog pitanja - ravnopravnosti izbora hrvatskih političkih predstavnika u Predsjedništvo BiH na način da Hrvate zastupaju legitimni predstavnici“, istaknuo je premijer Plenković.

Strateška poruka EU

Ovakva odluka o tome da BiH krene u pristupni proces, ocijenio je premijer Plenković, ključna je funkcionalnost BiH te predstavlja strateški korak.

„Ovo je velika geopolitička strateška poruka EU svim narodima, liderima, institucijama i političkim strankama“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.



Uoči sastanka Europskog vijeća na kojem sudjeluje u Bruxellesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije.

Osvrnuvši se na jutros održani summit o nuklearnoj energiji, podsjetio je na svoje izlaganje o značaju nuklearne energije koja je u hrvatskom energetskom miksu  20 posto. Pojasnio je da to znači da se svaka peta žarulja koja gori u Hrvatskoj napaja strujom koja dolazi iz nuklearne elektrane Krško.

Naglasio je da je proteklih godina Hrvatska uložila gotovo 350 milijuna eura za modernizaciju nuklearne elektrane Krško, čiji je radni vijek za sada do 2043. "Na širem planu radi se na tome da se osigura još 20 godina rada ove nuklearne elektrane, rekao je Plenković.

Dekarbonizacija je cilj naše energetske tranzicije

Dekarbonizacija, dodao je, cilj je naše energetske tranzicije. "Više energije iz vjetroelektrana, više energije iz solara, više energije iz biomase, bioplina i geotermalnih izvora. To je ono na čemu radimo", naglasio je.

Želimo, poručio je, i da pristup niskougljičnoj energiji bude naš doprinos procesu zaštite okoliša u kontekstu klimatskih promjena, gdje je, kako je rekao, ambicija Europske unije da do 2050. bude klimatski neutralna, odnosno, da se smanje dodatne emisije ugljikova dioksida.

Nema šanse da se odluka za BiH ne donese

Što se tiče Europskog vijeća, premijer je istaknuo proširenje kao posebno važnu temu za Hrvatsku, naglasivši kako radi na tome da preporuku za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom podrže sve države članice na Europskom vijeću.

„Mislimo da je to povijesna odluka Europske unije da i nama najvažnija susjedna zemlja, Bosna i Hercegovina, u kojoj su Hrvati konstitutivan i ravnopravan narod, uhvati korak u procesu pristupanja. Tako da je za nas to glavni prioritet“, poručio je.

Premijer je kazao da nije realno očekivati da Bosna i Hercegovina na ovom samitu dobije datum za početak pregovora, dodavši da je to stvar procedure. Sada se, pojasnio je, očekuje odluka o otvaranju pregovora, zatim Komisija treba predložiti pregovarački okvir koji se usvaja na Vijeću i tek onda slijedi odluka o datumu i sazivanju prve međuvladine konferencije o pristupanju.

"Treba biti realan i biti svjestan da je odluka koja se danas donosi za BiH povijesnog karaktera i tu nema nikakve dileme", naglasio je Plenković.

Upitan postoji li mogućnost da neke države članice povežu pitanje otvaranja pregovora s BiH s davanjem datuma za početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, premijer je naglasio da to ne dolazi u obzir.

"Mi smo tu i nema nikakve šanse da se danas ili sutra, ovisno koliko će Europsko vijeće trajati, ne donese odluka za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo tu koji ćemo osigurati da se to dogodi", poručio je.

Za Hrvatsku je, dodao je, neprihvatljivo da se to povezuje i da ona istodobno podržava i Ukrajinu i Moldaviju.

“Mi smo za podršku našim prijateljskim zemljama Ukrajini i Moldaviji, ali svakako želimo da se ova odluka za BiH donese i tako će i biti”, rekao je Plenković.

Kazao je da će na sastanku biti riječ i o Ukrajini, naglasivši da je na prošlom Europskom vijeću krajem siječnja donesena odluka o 50 milijardi eura potpore toj zemlji za iduće četiri godine.

Dodao je da će se danas govoriti i o nastavku daljnje obrambene i vojne potpore toj zemlji, naglasivši da je Hrvatska u tom dijelu dala veliku pomoć, i to, kako je rekao, zahvaljujući jedino i isključivo odlukama hrvatske Vlade, koje su, dodao je, nasuprot stavu Milanovića koji već više od dvije godine zastupa proruski stav o toj temi.

"Mi smo iskazali i solidarnost i konkretnu potporu, jer to je ono što želimo budući da je Ukrajina žrtva agresije i brutalnog kršenja međunarodnog prava od strane Rusije," poručio je.

Za razliku od Milanovića, ova Vlada za Hrvatsku radi ozbiljne stvari
 
Na novinarski upit ima li reakcija u Bruxellesu na predizborna događanja u Hrvatskoj, Plenković je kazao kako ljudi jako dobro prate upozorenja Ustavnog suda i da su svjesni kako je riječ o kršenju zakona i Ustava i ponašanju koje je izvan svih okvira kad je riječ o izborima za Hrvatski sabor.
 
Komentirao je i anketu koju je predsjednik Milanović objavio danas na društvenoj mreži, kazavši da za razliku od njega koji tumara Hrvatskom kao bez muha bez glave, njegova Vlada radi ozbiljne stvari, te je podsjetio kako je u vrijeme Milanovićeve Vlade Hrvatska bila u recesiji, a plaće su u četiri godine narasle 24 eura, dok su u mandatu ove Vlade narasle 500 eura.
 
„Ono što on nudi je kaos, nered, cirkus, i ja sam uvjeren da su hrvatski građani itekako ozbiljni i razumni i da će pokloniti povjerenje onome tko im znači pouzdanost i sigurnost“, poručio je Plenković, i dodao kako je očito Državno odvjetništvo glavni problem, odnosno osobni strah Milanovića i njemu bliskih osoba zbog promjene na čelu DORH-a.
 
Neće nas niti za milimetar pomaknuti od odlučnog smjera kojim idemo
 
Premijer se osvrnuo i na lijevu koaliciju okupljenu oko SDP-a, koja je danas objavila da se zove Rijeke pravde.
 
Na upit je li ga iznenadio takav slogan lijeve koalicije, poručio je da mogu ići pod kojim god sloganom hoće i da je to jedno glavinjanje.
 
Napomenuo je kako će on biti u Bruxellesu i na idućem Europskom vijeću i na još nizu Europskih vijeća, a da će Milanović biti potpuno nebitan, na margini svih važnih političkih procesa i za Hrvatsku i za Europu.
 
Dodaje da je riječ o čovjeku koji Hrvatsku vodi u ruski kamp, izolacionizam i koji je počinio veliku vanjskopolitičku štetu.
 
„Njegova bilanca vanjskoj politici kao predsjednika je nula. Niti je itko došao, niti je gdje bio, osim ondje gdje se baš mora zateći na multilateralnom skupu, po funkciji“, zaključio je.
 
Na konstataciju da se Vlada već neko vrijeme trudi povećati hrvatski rejting, te pitanje koliko će ovakva situacija na domaćoj političkoj sceni tome naštetiti, rekao je da je Milanović držao kreditni rejting Hrvatske u smeću.
 
„Kad sam postao premijer, morao sam uzeti kreditni rejting koji je bio dolje negdje u smeću, pa je dignut za jednu stepenicu, pa za drugu, pa za treću, pa četvrtu“, pojasnio je, napomenuvši kako smo sada po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting na investicijskog razini s pozitivnim izgledima, što znači da Vlada odgovorno upravlja javnim financijama.
 
Istaknuo je, također, kako je Vlada smanjivala poreze i za građane i za gospodarstvo, a pritom je našla sredstva i za povećanje plaća i za dizanje ekonomskog i socijalnog standarda, te se uspješno suočila s energetskom krizom i s inflacijom.
 
Najbolja poruka onoga kako mi vodimo financije i kako vodimo politiku, rekao je premijer, taj smjer europodručja, Schengenskog prostora, Europskog stabilizacijskog mehanizma i OECD-a, je ogromno povjerenje hrvatskih građana, koji su u zadnjih godinu dana uložili svoje novce u narodne državne obveznice i dva puta u trezorske zapise.
 
„Kada ljudi svoj vlastiti novac, umjesto u komercijalnoj banci, ulažu u vrijednosne papire, onda je to tako velik znak povjerenja i smjera u kojem idemo, da nas ovi koji nemaju što raditi, nego tumaraju po Hrvatskoj bez plana i programa neće kao narod, kao društvo, kao državu niti za milimetar pomaknuti od odlučnog smjera u kojem idemo“, poručio je predsjednik Vlade.


 

Pisane vijesti