Ujedinjeni narodi su medunarodna organizacija ciji su clanovi suverene države. Ona je skoro univerzalna po clanstvu, nadležnostima i globalnim ciljevima. Okrenuta je, u prvom redu, jacanju medunarodnog mira i sigurnosti, poštovanju principa ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda (dekolonizacija), razvoju prijateljskih odnosa medu državama i medunarodne suradnje na rješavanju problema ekonomskog, socijalnog, kulturnog i humanitarnog karaktera, ukljucujuci zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu stvorena je široka mreža medunarodnih organizacija koje imaju status specijaliziranih agencija UN ili se uklapaju u sistem UN. Sjedište Tajništva UN je u New Yorku, dok su pojedini dijelovi sistema locirani po cijelom svijetu kao npr. u Ženevi, Becu, Rimu, Nairobiju, Haagu, Ateni, Tokiju i Kopenhagenu.
Pedeset i jedna država sudjelovala je u osnivanju UN-a na konferenciji u San Fraciscu 1945, temeljni dokument Povelja UN stupila je na snagu 24. listopada iste godine (ovaj dan se slavi kao Dan UN). Danas UN imaju 191 clanicu.
Ujedinjeni narodi imaju šest glavnih tijela: Opcu skupštinu, Vijece sigurnosti, Gospodarsko i socijalno vijece, Starateljsko vijece, Tajništvo i Medunarodni sud pravde. Izmedu šest glavnih organa postoje velike razlike po važnosti, djelokrugu rada i ovlastima u odlucivanju, a što se vidi i iz njihovih medusobnih odnosa.
Opca skupština
Opca skupština jedno je od glavnih tijela UN-a. Sastavljena je od svih država clanica UN-a, od kojih svaka ima jedan glas. Odluke o znacajnim pitanjima, kao što su mir i sigurnost, primanje novih clanica i proracunska pitanja, donose se dvotrecinskom vecinom, dok je za ostala pitanja dovoljna i obicna vecina. Zadnjih godina poseban napor se ulaže u postizanje konsenzusa prilikom donošenja odluka.
Na svom 55. zasjedanju (2000/2001) Opca skupština je razmatrala preko 170 razlicitih pitanja/tema, ukljucujuci globalizaciju, nuklearno razoružanje, razvoj, zaštitu okoliša i konsolidaciju novih demokracija.
Opca skupština ne može silom nametnuti svoje odluke nijednoj državi, ali njene preporuke su važan indikator svjetskog mišljenja i predstavljaju moralni autoritet zajednice nacija.
Opca skupština održava redovna godišnja zasjedanja koja zapocinju u rujnu svake godine. Osim redovitih zasjedanja, Skupština se može održati i izvanredno zasjedanje, i to na zahtjev Vijeca sigurnosti, vecine clanica UN ili na zahtjev jedne clanice ako je vecina suglasna. Svako redovito zasjedanje pocinje opcom raspravom, cesto govorima šefova država ili vlada, u kojem države clanice iznose svoje poglede o širokom rasponu pitanja od medunarodnog znacaja. Skupština zasjeda u plenumu i kroz šest glavnih odbora. Glavni odbori Opce skupštine su: Prvi odbor – odbor za razoružanje i medunarodnu sigurnost, Drugi odbor – gospodarski i financijski odbor, Treci odbor – socijalni, humantarni i kulturni odbor, Cetvrti odbor – odbor za posebna politicka pitanja i pitanja dekolonizacije, Peti odbor – odbor za upravna i proracunska pitanja i Šesti odbor – odbor za pravna pitanja.
Vijece sigurnosti
Povelja UN daje Vijecu sigurnosti primarnu odgovornost za održavanje medunarodnog mira i sigurnosti. Povelja UN propisuje da su sve clanice UN dužne provoditi odluke Vijeca, što znaci da su odluke Vijeca pravno obvezujuce.
Kada Vijece razmatra odredenu prijetnju medunarodnom miru, ono prvo istražuje nacine mirnog rješenja sukoba. Ono može predlagati principe za rješavanje krize ili posredovati u pregovorima. U slucaju oružanog sukoba, Vijece pokušava osigurati prekid vatre. Vijece može poslati mirovnu misiju da pomogne sukobljenim stranama u uspostavljanju povjerenja i držanju sukobljenih strana razdvojenim. Vijece može silom nametnuti svoje odluke (Poglavlje VII Povelje UN); može nametnuti gospodarske sankcije ili embargo na uvoz oružja. U rijetkim slucajevima, Vijece može autorizirati države clanice da koriste “sva neophodna sredstva” ukljucujuci kolektivnu vojnu akciju, u cilju provodenja odluka Vijeca.
Vijece ima 15 clanica; od cega pet stalnih clanica: Kina, Francuska, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD i, deset nestalnih clanica. Nestalne clanice bira Opca skupština na dvije godine.
Svaki clan Vijeca ima jedan glas. Odluke proceduralne prirode donose se vecinom od najmanje devet glasova, dok odluke supstancijalne prirode zahtjevaju devet glasova ukljucujuci suglasnost svih stalnih clanica. Ako se stalna clanica ne slaže s odlukom Vijeca, ona može uložiti negativni glas, i taj cin ima snagu veta. Svih pet stalnih clanica su tijekom vremena iskoristile to pravo. U slucaju da kad se stalna clanica ne slaže s odlukom Vijeca, a ne želi donošenje odluke blokirati vetom, može se suzdržati od glasovanja.
Zemlja clanica Ujedinjenih naroda, koja nije clanica Vijeca, može sudjelovati u raspravama Vijeca koje se nju ticu, ali nema pravo glasa prilikom donošenja odluka.
Gospodarsko i socijalno vijece (ECOSOC)
Gospodarsko i socijalno vijece glavno je tijelo za koordinaciju gospodarskog i socijalnog rada UN-a i specijaliziranih ustanova iz sustava UN-a. Vijece je središnji forum za raspravu o medunarodnim gospodarskim i socijalnim temama i za formuliranje preporuka na tom podrucju. Ono zauzima kljucnu ulogu u jacanju medunarodne suradnje na podrucju razvoja. Vijece, takoder, konzultira nevladine organizacije i time postaje životna veza Ujedinjenih naroda i civilnog društva.
Vijece ima 54 clanice, koje izabire Opca skupština na mandat od tri godine. Republika Hrvatska je clanica Vijeca u mandatu 2000 – 2002. godine. Vijece zasjeda kroz cijelu godinu, a glavno zasjedanje se održava u srpnju, kada se na ministarskom sastanku raspravljaju glavna gospodarska i socijalna pitanja. Od 1998. godine Vijece raspravlja i o humanitarnim temama. Rad ECOSOC-a odvija se i kroz aktivnosti devet funkcionalnih komisija, regionalnih i stalnih komisija te odbora koji pokrivaju široko podrucje gospodarskih i socijalnih tema.
Republika Hrvatska clanica je Komisije o stanovništvu i razvoju, Komisije o statusu žena, Komisije o socijalnom razvoju i Komisije o ljudskim naseljima.
U svibnju 2001. Republika Hrvatska izabrana je za clanicu Komisije o ljudskim pravima i Komisije o održivom razvitku na mandat od tri godine pocevši od 1. sijecnja 2002.
Funkcionalne komisije ECOSOC-a
Osnivanje funkcionalnih komisija zasniva se na cl. 68. Povelje koji predvida mogucnost osnivnja komisija na gospodarskom i socijalnom podrucju te promociju ljudskih prava, kao i ostalih komisija protrebnih za obavljanje funkcija ECOSOC-a. Funkcinalne komisije su: Komisija o stanovništvu i razvoju, Komisija o statusu žena, Komisija za sprecavanje kriminala i kazneno pravosude, Komisija za ljudska prava, Komisija za suzbijanje zlouporabe droga, Komisija za znanost i tehnologiju, Komisija za održivi razvitak i Komisija za statistiku.
Regionalne komisije
Postoje pet regionalnih komisija koje promoviraju gospodarski razvoj i jacanje gospodarskih odnosa u svojim regijama: gospodarske komisije za Afriku, Aziju, Europu, Latinsku Ameriku i Karibe te zapadnu Aziju.
Stalni odbori
Stalni odbori ustanovljeni su za sljedeca podrucja: ljudska naselja (HABITAT), program i koordinaciju (glavno podtijelo ECOSOC-a i Opce skupštine za pitanja planiranja, programa i koordinacije) i za ne-vladine organizacije.
Strucna tijela
Tijela obuhvacaju niz skupina i odbora koja se bave: medunarodnom suradnjom na podrucju poreznih pitanja, politikom razvoja, pitanjima prijevoza opasnih tvari, gospodarskim, socijalnim i kulturnim pitanjima, pitanjima energije i sirovina, javne uprave i financija, geografskog nazivlja, koordinacije i organizacije, održivog razvitka i pitanja jednakosti medu spolovima.
Medunarodni sud pravde (ICJ)
Medunarodni sud pravde je glavni sudski organ UN-a; statut Suda sastavni je dio Povelje UN. Stranke Statuta su sve clanice UN, ali mogu biti i druge države, ako to odluci Opca skupština na preporuku Vijeca sigurnosti. Medunarodni sud pravde rješava sporove izmedu država clanica, daje savjetodavna mišljenja na traženje Opce skupštine i Vijeca sigurnosti te drugih tijela i specijaliziranih agencija UN, ako ih za to ovlasti Opca skupština. Sud sudi na temelju medunarodnih ugovora, medunarodnog obicajnog prava i opcih pravnih nacela; kao pomocno sredstvo za utvrdivanje pravnih pravila može koristiti i neke sudske presude ili naucavanje najpoznatijih publicista. Sud je sastavljen od 15 sudaca izabranih od Opce skupštine i Vijeca sigurnosti. Sudjelovanje država u postupku pred Sudom je dobrovoljno, ali ako prihvate jurisdikciju Suda po pojedinom pitanju tada su obvezne poštivati odluke Suda. Sjedište suda je u Haagu.
Tajništvo
Tajništvo je administrativni organ UN-a koji radi po uputama Opce skupštine, Vijeca sigurnosti i drugih organa UN-a. Na celu Tajništva je glavni tajnik, kojeg imenuje Opca skupština na preporuku Vijeca sigurnosti. Glavni tajnik je Kofi A. Annan koji je izabran 1997. godine (mandat traje 5 godina).
Tajništvo se sastoji od odjela i ureda. U njemu je zaposleno više od 8.900 djelatnika iz 160 zemalja. Sjedište Tajništva je New Yorku, a ono ima svoje urede u Becu, Nairobiju i Ženevi.
Starateljsko vijece
Starateljsko je vijece jedno od glavnih tijela UN, nadležno za razmatranje izvješca što ih podnose upravne vlasti podrucja pod starateljstvom. Strateljsko vijece vodi brigu o razvoju podrucja pod starateljstvom u cilju postizanja nezavisnosti. S obzirom da se broj tih podrucja stalno smanjuje, ovo tijelo ce u doglednoj buducnosti sasvim izvršiti svoju zadacu i izgubiti svrhu daljnjeg postojanja.
Obitelj UN-a
Specijalizirane ustanove su meduvladine organizacije koje su na temelju Povelje UN-a povezane s ECOSOC-om, odnosno s UN-ovim programima, ostalim komisijama, odborima te ad hoc i slicnim tijelima. Za specijalizirane ustanove cesto se kaže da pripadaju ”obitelji UN-a”, odnosno one sacinjavaju sustav UN-a. Suradnja i povezivanje pojedine specijalizirane ustanove s ECOSOC-om zasniva se na ugovorima. Bez obzira na povezanost s ECOSOC-om, specijalizirane su ustanove samostalne organizacije. Clanstvo u njima nije ograniceno samo na države clanice UN-a.
Specijalizirane ustanove:
• Medunarodna organizacija rada (ILO)
Osnovana je 1919. usporedno s Ligom naroda. Sjedište organizacije je u Ženevi. Glavni cilj Organizacije je osiguranje boljih uvjeta rada i sveukupnog položaja radnika. Republika Hrvatska primljena je u clanstvo 6. kolovoza 1992. godine, a od 2000. godine clanica je upravnog tijela ILO-a.
• Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO)
Osnovana je 1943. u Rimu. Cilj je organizacije poboljšanje prehrane i povecanje proizvodnje hrane. Republika Hrvatska primljena je u clanstvo 8. studenog 1993. godine.
• Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO)
Osnovana je 1945, ima sjedište u Parizu. Cilj organizacije je unapredenje medunarodne suradnje na podrucju obrazovanja, znanosti i kulture. Republika Hrvatska clanica je od 1. lipnja 1992. godine.
• Svjetska zdrastvena organizacija (WHO)
Osnovana je 1947. godine; ima sjedište u Ženevi. Cilj organizacije je podizanje razine zdravlja svih naroda. Republika Hrvatska primljena je u clanstvo 23. lipnja 1992. godine.
• Svjetska banka – WORLD BANK
Svjetska banka obuhvaca cetiri institucije: Medunarodnu banku za obnovu i razvoj – IBRD, osnovanu 1945, Medunarodno financijsko udruženje – IFC, osnovano 1956, Medunarodno udruženje za razvoj – IDA, osnovano 1960. (RH je clanica navedenih institucija od 25. veljace 1993.) i Multilateralnu investicijsku garancijsku ustanovu – MIGA, osnovanu 1968. (RH je clanica od 15. svibnja 1993.). Sve cetiri institucije imaju zajednicki cilj smanjenje siromaštva i poboljšanje životnog standarda naroda kroz unapredenje održivog gospodarskog rasta i razvoja. Sjedište Svjetske banke je u Washingtonu.
• Medunarodni monetarni fond (IMF)
Fond je osnovan 1944. na konferenciji UN-a u Bretton Woodsu (SAD) sa zadacom da omoguci uravnoteženi rast medunarodne trgovine i potice medunarodni sustav placanja i transakcija osloboden zapreka za razvoj medunarodne trgovine. RH je clanica IMF-a od 14. prosinca 1992.
• Medunarodna organizacija za civilno zrakoplavstvo (ICAO)
Organizacija je osnovana 1944. godine. Njezina je zadaca omogucavanje svekolikog razvoja civilnog zracnog prometa. Sjedište organizacije je u Montrealu. RH je clanica od 9. svibnja 1992. god.
• Poštanska unija (UPU)
Unija je osnovana 1874, a specijaliziranom ustanovom UN-a postala je 1948. Cilje je Unije stvaranje jedinstvenog poštanskog podrucja svih clanica Unije. Sjedište je u Bernu; RH je clanica od 3. lipnja 1992. godine.
• Medunarodna unija za telekomunikacije (ITU)
Unija je osnovana 1865. godine, sa ciljem unapredenja suradnje na podrucju telekomunikacija. Sjedište je u Ženevi. RH je clanica od 3. lipnja 1992. godine.
• Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
Osnovana je 1950. godine u cilju unaprijedivanja medunarodne suradnje na podrucju meteorološke službe. Postoje i regionalna meteorološka udruženja koja okupljaju službe država pojedinih regija radi uže suradnje. Sjedište Organizacije je u Ženevi. RH je clanica od 8. studenog 1992. godine.
• Medunarodna pomorska organizacija (IMO)
Organizacija je osnovana 1948 s ciljem omogucavanja razmjene informacija i druge suradnje i zmedu vlada držav clanica na podrucju pomorstva. Sjedište Organizacije je u Londonu; RH je clanica od 8. srpnja 1992. godine.
• Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO)
Osnovana je 1967. godine sa zadacom organiziranja brige o intelektualnom vlasništvu i omogucavanja industrijskog i kulturnog razvoja stimuliranjem kreativnih aktivnosti i olakšavanjem transfera tehnologije zatim, distribuciju literalnih i umjetnickih djela. Sjedište organizacije je u Ženevi; RH je clanica od 8. listopada 1991. godine.
• Medunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD)
Fond je poceo raditi 1977. godine. Glavni cilj je Fonda mobiliziranje resursa za unapredenje proizvodnje hrane i bolju prehranu siromašnijeg stanovništva u zemljama u razvoju. RH ima status promatraca.
• Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UNIDO)
Osnovana je 1967. sa sjedištem u Becu: specijalizirana ustanova UN-a postala je 1987. godine. Cilje je Organizacije stvaranje uvjeta za industrijski napredak zemalja u razvoju kao i stvaranje fonda od donacija razvijenih zemalja. RH je clanica od 2. lipnja 1992. godine. Od 1999. godine RH je clanica Odbora za industrijski razvoj UNIDO-a.
• Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
Opci sporazum o tarifama i trgovini (GATT) prerastao je 1995. godine u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Organizacija je pravni i institucionalni sustav u multitateralnoj trgovini. Sjedište je u Ženevi; RH je u srpnju 2000. godine primljena u WTO.
• Svjetska turisticka organizacija (WTO)
Osnovana je 1975. sa sjedištem u Madridu. Cilj organizacije je promicanje i razvoj turizma. RH je clanica od 4. listopada 1993. godine.
Programi i tijela UN-a
Agencija za pomoc palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA).
Agencija vodi program pomoci za palestinske izbjeglice u suradnji s lokalnom vladom. Sjedište agencije je u Becu.
Medunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Nezavisna meduvladina organizacija koja pod radi pod kapom UN-a na sigurnoj i miroljubivoj upotrebi atomske energije. Sjediše agencije je u Becu.
Medunarodni institut za promicanje položaja žena (INSTRAW).
Institut je samostalno tijelo UN-a koje se bavi istraživanjima, obukom i širenjem informacija kojima se unapreduje položaj žena. Sjedište Instituta je u Santo Domingu, u Dominikanskoj Republici.
Konferencija UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD).
Promice medunarodnu trgovinu, osobito izmedu zemalja na razlicitom stupnju razvoja radi ubrzanja gospodarskog rasta nerazvijenih zemalja.
UN-ov program za razvoj (UNDP).
Najveci je program UN-a, osnovan radi ubrzanja razvojnog procesa u nerazvijenim zamljama putem pružanja financijske i tehnicke pomoci.
UN-ov program za okoliš (UNEP).
Promice medunarodnu suradnju i preporucuje politiku na planu zaštite okoliša.
Ured visokog komesara UN-a za izbjeglice (UNHCR).
Osnovna mu je zadaca omoguciti medunarodnu zaštitu izbjeglica i pronalaženje trajnog rješenja za njihovu zaštitu. Sjedište mu je u Ženevi.
Fond UN za djecu (UNICEF).
Fond je samostalno tijelo s ciljem davanja pomoci, posebice nerazvijenim zemljama, za razvoj stalnih službi koje se brinu o zdravlju i socijalnoj skrbi djeteta. Sjedište Fonda je u New Yorku.
Fond UN-a za stanovništvo (UNFPA).
Fond je osnovan u cilju davanja financijske pomoci za istraživanja i potporu pri rješavanju problema vezanih za stanovništvo, promicanje svijesti o planiranju obitelji i zaštiti prava planiranja obitelji. Sjedište Fonda je u New Yorku.
Institut UN-a za naobrazbu i istraživanje (UNITAR).
Glavni cilj Instituta je osiguranje programa naobrazbe i istraživanja, a u svezi s tim izdaje razne znanstvene prirucnike, softvere te organizira tecajeve. Sjedište Instituta je u Ženevi.
Sveucilište UN-a (UNU).
Sveucilište je osnovano radi poucavanja studenata i istraživaca, usmjeravajuci ih na opce ljudske vrijednosti, nove pravce u svjetskom gospodarstvu, tehnološki i znanstveni napredak te populacijsku dinamiku i socijalnu skrb. Sjedište Sveucilišta je u Tokiju.
Svjetsko vijece u prehrani (WFC).
Vijece izvještava Opcu skupštinu UN o najvecim svjetskim problemima u svezi s hranom, a u cilju pronalaska zajednickog rješenja. Sjedište Vijeca je u Rimu.
Tijela osnovana na temelju UN-ovih konvencija o ljudskim pravima (Treaty bodies).
Za pracenje primjene medunarodnh ugovora uspostavljeni su razliciti odbori. Odbori o svojim aktivnostima izvješcuju Opcu skupštinu. Odbori su: Odbor o uklanjanju rasne diskriminacije (CERD), Odbor za prava covjeka, Odbor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Odbor o uklanjanju diskriminacije protiv žena (CEDAW), Odbor protiv torture i Odbor o pravu djeteta.
Priopćenja
