Tjednik Nacional objavio je prilog o tome kako Republika Hrvatska sudjeluje u najviše misija Ujedinjenih naroda na osnovu dokumenta UN-a objavljenog prošlog tjedna koji otkriva koliko je zapravo velika uloga Hrvatske u mirovnim misijama te organizacije.
Diplomatski rekord - Hrvatska u najviše misija UN-a
Piše: Eduard šoštaric, Nacional br. 654
Dokument UN-a objavljen prošlog mjeseca otkriva koliko je velika uloga Hrvatske u mirovnim misijama te organizacije
Prema službenom dokumentu UN-a objavljenom koncem prošlog mjeseca, Republika Hrvatska se nalazi na vodecem mjestu po broju UN-ovih mirovnih misija u kojima trenutacno sudjeluje neka clanica UN-a. Radi se o 15 mirovnih misija UN-a od sveukupno 20 diljem svijeta u kojima Hrvatska sudjeluje sa 72 vojnika, vojna promatraca ili policijska službenika. Premda je u izvješcu navedeno 14 misija, izostavljena je misija UNIOSIL u Sierra Leoneu gdje se u stožeru misije nalazi jedan hrvatski casnik za vezu.
Da ce Hrvatska ostati još dugo vremena vodeca zemlja svijeta po broju UN-ovih misija u kojima sudjeluje neka država potvrduju i nedavne odluke hrvatskog državnog vrha i Sabora po kojima ce dodatnih 110 pripadnika hrvatskih oružanih snaga biti upuceno u još dvije UN-ove misije cime ce Hrvatska prakticki biti ukljucena u sva krizna i humanitarna žarišta diljem svijeta. Ukupno 95 pripadnika lake pješacke satnije HV-a ce za mjesec dana zamijeniti na Golanskoj visoravni slovacke snage u sklopu misije UNDOF dok je prošlog tjedna hrvatsko Vijece obrane odlucilo poslati i 15 vojnika u mirovnu misiju MINURCAT, odnosno u Cad.
Hrvatski vojnici koji odlaze u Cad prvi put ce sudjelovati u sklopu vojnog kontingenta EU od 3700 vojnika, a pod mandatom UN-a. Europskim snagama u Cadu zapovijedat ce irski general Patrick Nash. To znaci da ce Hrvatska vrlo skoro sudjelovati u 17 UN-ovih misija od ukupno 20 koliko ih je u svijetu. Hrvatska još uvijek ne sudjeluje u misijama UN-a u Darfuru pod nazivom UNAMID, potom MONUC u Kongu i UNAMA u Afganistanu, premda se ocekuje da ce se angažirati uskoro i u misiji UNAMA, jer je vec prošle godine Sabor donio takvu odluku. Hrvatski mirovnjaci su trenutacno rasporedeni u Burundiju, Zapadnoj Sahari, Haitiju, na Cipru, u Libanonu, Etiopiji i Eritreji, na Kosovu, u Liberiji, Nepalu, Siera Leoneu, Sudanu, Timoru, Indiji i Pakistanu, Obali Bjelokosti i Gruziji.
Do prije desetak godina Hrvatska je bila zemlja koja je i sama bila korisnik UN-ovih mirovnih snaga na svom teritoriju, zapravo je bila iskljucivo konzument medunarodnih sigurnosnih mehanizama, korisnik medunarodne pomoci tijekom rata koja se ostvarivala kroz humanitarnu pomoc i mirovne operacije.
Kao korisnik takve pomoci, Hrvatska je ocito shvatila kakav znacaj imaju mirovne snage, ne samo u stvaranju mira vec i u pozicioniranju i jacanju vlastite vanjske politike. Hrvatski angažman u mirovnim misijama UN-a zapoceo je 1999. u misiji UNAMSIL u Sierra Leoneu, a danas Hrvatska sudjeluje u cak 15 UN-ovih misija na cetiri kontinenta. Kvaliteta ovog doprinosa priznata je kroz brojna odlikovanja i sve znacajnije dužnosti koje se povjeravaju hrvatskim casnicima i policajcima u ovim misijama. Nije slucajno što se na celu jedne od najstarijih mirovnih misija UN-a, one u Indiji i Pakistanu, nekoliko godina nalazio i hrvatski general Dragutin Repinc. Hrvatski doprinos mirovnim misijama prepoznat je i kod mnogih država treceg svijeta u kojima se u vecini nalaze brojne mirovne misije, pa je jednim dijelom i zbog toga ocekivana njihova podrška Hrvatskoj za nestalnu clanicu Vijeca sigurnosti. I ne samo to, Hrvatska odnedavno predsjedava i protuteroristickim odborom Vijeca sigurnosti UN-a, a zbog svog sudjelovanja u brojnim mirovnim misijama, te vlastitim iskustvima s mirovnom misijom na svom teritoriju, Hrvatska je 2006. postala clanicom UN-ove Komisije za izgradnju mira. Sve u svemu moglo bi se reci kako Hrvatska nikad nije bila jace pozicionirana na svjetskoj politickoj sceni.
U dijelovima svijeta izvan Europe prepoznata je upravo kroz angažman u UN-ovim mirovnim misijama što je pridonijelo odluci da postane nestalna clanica Vijeca sigurnosti. S druge strane, strateški vanjskopoliticki ciljevi Hrvatske, a to je gotovo punopravno clanstvo u NATO i EU takoder su dobrim dijelom ostvareni ili ce se ostvariti i kroz aktivni angažman hrvatskih sigurnosnih snaga u mirovnim operacijama ovih dviju organizacija pod okriljem UN-a. Na americkom kontinentu, Hrvatska je prepoznata sudjelovanjem u vojnim mirovnim operacijama NATO-a u Afganistanu zajedno s americkim vojnicima o cemu se vrlo konkretno govorili i najviši americki dužnosnici i zapovjednici s terena. Najnoviji primjer doprinosu vanjske politike EU je i slanje hrvatskih vojnika u Cad cime se Hrvatska nametnula kao država koja aktivno pridonosi sigurnosti u bilo kojem dijelu svijeta, ali istodobno pažljivo ostvaruje i ciljeve vlastite vanjske politike.
Naime, slanje 3700 europskih vojnika u Cad predvodi Francuska, s 1350 vojnika, kojoj je zbog povijesnih razloga iznimno stalo do smirivanja situacije u tom dijelu svijeta. Ne treba zaboraviti kako Francuska od 1. srpnja 2008. preuzima predsjedanje EU, pa je bilo sasvim opravdano u svrhu ostvarivanja vlastitih vanjskopolitickih ciljeva da Hrvatska sudjelovanjem u misiji u Cadu pomogne i Francuskoj vanjskoj politici. Naravno, kao i uvijek u politici sve se radi iskljucivo zbog interesa koji se trebaju ostvariti kako za jednu tako i za drugu državu. Tijekom 2007. Hrvatska je povecala svoj ukupni civilni i vojni doprinos UN-ovim misijama oko 50%, s tim da je narocito znacajno povecanje napravljeno u komponenti koja je sve važnija u implementaciji UN-ovih mirovnih misija, a to je civilna policija i to s 12 na 20 policijskih casnika. Osim u mirovnim misijama UN-a, upucivanjem voda Vojne policije u veljaci 2003. godine, Hrvatska je pocela svoje sudjelovanje u NATO misiji ISAF u Afganistanu. Trenutno se u misiji ISAF nalazi 200 pripadnika OS RH, a do konca godine bit ce ih i 300. Elitne hrvatske postrojbe u Afganistanu znace život afganistanskom stanovništvu na podrucjima kamo zapadna civilizacija nije krocila. Sve dosad u Hrvatskoj je vladalo mišljenje kako su hrvatski vojnici poslani u Afganistan samo kao ulaznica Hrvatske za punopravno clanstvo u NATO-u ili pak da su tamo zbog toga da se poboljšaju odnosi izmedu Hrvatske i SAD-a. Medutim, i takve su se rizicne misije pokazale velikim dijelom humanitarnima kao i one UN-a.
U svojoj misiji hrvatski vojnici cesto dovoze knjige i pribor za afganistansku djecu koja krecu u škole. Osim toga, sudjelovali su i u pratnji konvoja koji je kamionima prevozio školske klupe i stolce. Velik problem kod djece je smrtnost. Sasvim je uobicajeno da djeca umiru vec u dobi od deset godina zbog bolesti i gladi. Stoga je doprema lijekova i lijecenje lokalnog stanovništva jedna od kljucnih zadaca hrvatskog tima. U okviru nastojanja da osigura što kvalitetniji doprinos UN-ovim misijama, Hrvatska ulaže znacajne napore na poduci osoblja. Sva iskustva stecena na terenu tijekom sudjelovanja u misijama analiziraju se i ugraduju u poduku.
Od 2001. provode se tecajevi hrvatskih i stranih casnika u Središtu za medunarodne vojne operacije u Rakitju, koje medu malobrojnima u Europi ima certifikat o uskladenosti svojih standarda s UN-ovima. Središte, izmedu ostalog, organizira tijekom godine dva medunarodna tecaja za vojne promatrace UN-a, te sudjeluje u medunarodnoj razmjeni instruktora s UN-ovim certifikatom. Hrvatska policija je takoder uocila potrebu za sustavnom obukom policijskih casnika za mirovne aktivnosti, te je od rujna 2006. u Valbandonu kraj Pule pocela sa sustavnim organiziranjem godišnjih medunarodnih tecajeva za policijske casnike u UN-ovim misijama.
Pocetkom 2007. i ovi su tecajevi dobili UN-ov certifikat o uskladenosti s UN-ovim standardima poduke za mirovne misije. Ipak, mirovne misije UN-a znaju imati i svoju crnu stranu. Interna nadzorna služba UN-a pocetkom ove godine utvrdila je neocekivani broj prijevara i zlouporaba u oko 250 slucajeva koje trenutacno istražuje, ukljucujuci i navodne seksualne i financijske. Cak dvije trecine slucajeva povezano je s mirovnim misijama. Oko 80 slucajeva ukljucuje mogucu seksualnu eksploataciju i zlostavljanje. Istražitelji su utvrdili postojanje prijevare u ugovorima UN-a vrijednim 600 milijuna dolara. Ukupni proracun za mirovne misije UN-a u 2007. i 2008., premašuje pet milijardi dolara. Pocelo se s preispitivanjem ugovora o gradnji pet baza za mirovnu misiju UNAMID u sudanskom Darfuru, vrijednim 250 milijuna dolara, koji je bez natjecaja potpisan s tvrtkom Pacific Architects and Enginieers Inc., podružnicom americkog Lockheed Martin Corp. zbog cega je oštro kritiziran glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Uza sve to, nedavno je izbio i veliki skandal u zapadnoj Sahari.
Vojnici Ujedinjenih naroda, pripadnici mirovnih snaga u Zapadnoj Sahari MINURSO, uništili su pretpovijesno nalazište s crtežima životinja i ljudi ugraviranim u stijeni, piše britanski dnevni list The Times. Pripadnici MINURSO-a ispisivali su grafite po crtežima u nalazištu u Lajuadu, poznatom pod nazivom ?avolja planina starom 6000 godina. Nekoliko autora grafita potpisalo se i stavilo datum pod svoj vandalski cin, otkrivajuci tako svoj identitet i zemlju iz koje dolaze. Jedan se Hrvat, primjerice, potpisao s “Petar CroArmy”, dok je Rus “Evgenij” ispisao slova AUI, šifru baze MINURSO-a. “Ibrahim” je napisao svoje ime i broj preko pretpovijesne slike žirafe, a kenijski bojnik “Issa”, koji je napisao svoje ime i datum, nedavno je, kako pokazuju dokumenti, završio UN-ov tecaj o etici u mirotvorstvu.
Ovakav vandalizam i vijesti o tome šire se cijelim svijetom, pa tako i cinjenica da je u tome sudjelovao i hrvatski pripadnik mirovnih snaga što ima negativne posljedice za dosadašnji imidž Hrvatske u UN-u. Stoga bi Hrvatska zbog povecanja broja mirovnjaka u misijama UN-a morala voditi racuna o njihovim pripremama za odlazak osobito kad je rijec o poštivanju zemlje u koju dolaze, njezinih stanovnika i tradicije, spomenika i kulture.
Priopćenja
