Govor predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera na 63. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda

Govor predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Ive Sanadera na 63. godišnjem zasjedanju Opce skupštine Ujedinjenih naroda.

Poštovani gospodine Predsjednice, Poštovani predstavnici, dame i gospodo, Prvo bih želio cestitati Njegovoj Ekscelenciji Miguelu d'Escotu Brockmanu na preuzimanju predsjedanja Opcom skupštinom tijekom 63. sjednice. Takoder bih želio zahvaliti Njegovoj Ekscelenciji Srdanu Kerimu za izvrsno obnašanje dužnosti predsjedanja Opcom skupštinom tijekom protekle godine. Dok se još jednom ovdje okupljamo kako bismo se bavili najznacajnijim problemima na globalnom dnevnom redu, sjednica kojom se otvara Opca skupština podsjeca nas na zajednicku viziju Ujedinjenih naroda kao utjelovljenja obitelji nacija. Podsjeca nas na trajnu potrebu za djelotvornim multilateralnim naporom za rješavanjem globalnih izazova, za održavanjem i izgradnjom mira u zonama sukoba i postkonfliktnim društvima, te potragu za rješenjima u okvirima medunarodne vladavine prava, kroz promociju slobode, demokracije, razvoja i poštivanja ljudskih prava. Takoder, imamo priliku napraviti bilancu naših postignuca, kao i udvostruciti našu predanost ciljevima svjetskog mira i napretka. To je predanost koju su Hrvatska i hrvatski narod iskazali i prihvatili prije samog osamostaljenja zemlje. To je predanost jacanju medunarodne suradnje kroz ucinkovite multilateralne organizacije kako bi se promicalo mir i sigurnost, omogucio razvoj, iskorijenilo siromaštvo, zaštitio okoliš, suzbile bolesti i promoviralo javno zdravstvo. Obnavljajuci našu predanost tim ciljevima, ove godine obilježavamo 120. obljetnicu rodenja Andrije štampara, jednog od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije i prvog predsjednika njezine Skupštine. U tom inauguracijskom govoru 1948., štampar je jasno oznacio da Organizacija mora postati „pionir svjetskog mira i promicatelj razumijevanja medu narodima". štamparove rijeci vrijede i za širu obitelj UN-ovih institucija. Njegove rijeci svjedoce o trajnoj predanosti Hrvatske i njenih gradana prema promicanju mira kroz medunarodnu suradnju. Od vremena stjecanja samostalnosti, najviši hrvatski dužnosnici svake se godine obracaju ovoj Skupštini kako bi obnovili tu plemenitu obvezu. Cak i u teškim vremenima, dok je naša opstojnost bila ugrožena, a garancije kolektivne sigurnosti nije bilo, dolazili su u New York kako bi izrazili opredijeljenost Hrvatske za vrijednosti sadržane u Povelji Ujedinjenih naroda. Hrvatska je od tada prešla dugacak put, ali je naša odlucnost u ostvarivanju nacela Povelje UN-a ostala jednako snažna. Razvili smo stabilnu demokraciju i rastuce gospodarstvo, ali nismo zaboravili hrabre ljude koji su se borili i obranili našu nezavisnost, kao i ljude dobre volje koji su nam, pod zastavom UN-a, pomogli kad nam je bilo najpotrebnije. S tim uvjerenjem i odlucnošcu, s iskrenim osjecajem zahvalnosti i spremnošcu na suradnju, obracam se danas ovoj Skupštini kako bih s vama podijelio hrvatske stavove o najvažnijim problemima s kojima se suocava medunarodna zajednica. U ovoj je prigodi Hrvatska prvi put u poziciji baviti se problemima iz nove perspektive: izabrane clanice Vijeca sigurnosti. Clanstvo u Vijecu sigurnosti nije samo velika cast za Hrvatsku, nego i velika odgovornost za koju smo se pripremali tijekom proteklih godina. Tijekom prošlog desetljeca završili smo transformaciju i profilirali se kao centar stabilnosti, sigurnosti i suradnje u Jugoistocnoj Europi. Danas je Hrvatska u predvorju Europske unije. Odlucni smo završiti pregovore o pristupanju 2009. godine i time okoncati složeni proces dubokih politickih, gospodarskih i društvenih reformi. Naša nas je europska vokacija vodila u razdoblju tranzicije i ona ce nas i dalje voditi nakon pristupanja u Europsku uniju. Podjednaku važnost dajemo našem clanstvu u NATO-u i ocekujemo postati clanicom Saveza do sljedeceg summita u proljecu 2009., kada ce se obilježiti i 60.obljetnica NATO-a. Provodeci reforme, pretvorili smo našu zemlju iz korisnika pomoci u sudionika medunarodnog mira i sigurnosti. Danas su hrvatske snage angažirane u trinaest UN-ovih mirovnih operacija na cetiri kontinenta. Pripadnici naših oružanih snaga takoder su ukljuceni u NATO-ovu operaciju u Afganistanu i EU-ovu operaciju u Cadu, u skladu s odlukama Vijeca sigurnosti UN-a. U svim tim podrucjima sukoba naši pripadnici oružanih snaga dokazali su svoju privrženost i profesionalizam. Medutim, njihov najvrjedniji prilog jest spremnost prenošenja hrvatskih iskustava u prevladavanju posljedica rata na putu k pomirenju, suradnji i razvoju. Gospodine Predsjednice, Ekscelencije, Kao clanica Vijeca sigurnosti, Hrvatska ce nastaviti djelovati kao odgovoran partner, posvecen zajednickom naporu održanja i izgradnje mira kroz promociju ljudskih prava i demokracije, borbu za iskorjenjivanje siromaštva i nepravde, te promicanje djelotvornog multilateralizma. Hrvatsku vodi osjecaj za odgovornost, solidarnost i dobra vjera. Smatramo da je djelotvorna multilateralna aktivnost, ukljucujuci djelovanje u suradnji s regionalnim organizacijama, naša najbolja garancija za ocuvanje ovih vrijednosti. Dok u nekim nemirnim dijelovima svijeta primjecujemo napredak u promicanju tih vrijednosti, u nekim drugim nastaju novi sukobi, kao u Gruziji. U svezi s tim, pozdravljamo dogovor u šest tocaka, postignut pocetkom kolovoza posredništvom Predsjedništva EU, kao i provodenje dogovora iz rujna. Svjesni smo cinjenice da bi neuspjeh u rješavanju ovih problema u multilateralnom kontekstu suradnje mogao odvesti natrag u stare paradigme konfrontacije. Istodobno, manjak hrabrosti mogao bi ugroziti demokratska postignuca nastala nakon završetka razdoblja Hladnog rata. Ta postignuca treba sacuvati jer ona potjecu iz temeljnih nacela Povelje UN-a. Ne treba zaboraviti da UN predstavlja zajednicke temeljne vrijednosti slobode, jednakosti, solidarnosti, tolerancije i poštivanja ljudskih prava. U tom smislu, patnje ljudi u Sudanu, Darfuru, Somaliji i Mianmaru, podsjetnici su na cinjenicu da izmedu ciljeva koje je postavila ova Organizacija i realnosti još uvijek postoji jaz. Hrvatska pozdravlja zajednicke medunarodne napore u sprjecavanju flagrantnih kršenja medunarodnih humanitarnih zakona i ljudskih prava - napore koji se ulažu putem medunarodnih mehanizama kao što je Medunarodni kazneni sud, koji provodi pravdu u situacijama gdje nacionalne vlade same ne mogu ili ne žele rješavati probleme. Ljudska prava i vladavina prava temeljne su odrednice mirnijeg, pravednijeg i naprednijeg svijeta. Ove godine obilježavamo 60. godišnjicu Opce deklaracije o ljudskim pravima. Kao clanica Vijeca sigurnosti, Hrvatska je opredijeljena za poštivanje tih prava, posebno u slucaju najosjetljivijih segmenata stanovništva: civila, posebno žena i djece. Zadovoljni smo što je Vijece ove godine usvojilo znacajnu rezoluciju o uznemirujucoj pojavi seksualnog nasilja kao metode ratovanja. Takoder nastavljamo djelovati na prevenciji sudjelovanja djece u oružanim sukobima i uvjereni smo da realno stanje na terenu zahtijeva jaci zauzimanje Vijeca. Iz tog, i mnogih drugih razloga, Hrvatska je odlucila predati kandidaturu za clanstvo u Vijecu za ljudska prava u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Gospodine Predsjednice, Ekscelencije, Živimo u svijetu koji je znacajno redefinirao tradicionalnu predodžbu prijetnje medunarodnom miru i sigurnosti. U svijetu koji je sve bolje medusobno povezan, globalne prijetnje poprimaju razlicite oblike. Terorizam, siromaštvo, bolest, klimatske promjene, ugrožavanje okoliša i porast cijena hrane, sve to zahtijeva od nas da suradujemo jer samo zajednicka vizija i kolektivna akcija, provedene u duhu solidarnosti i odgovornosti, mogu odgovoriti na ove izazove. Terorizam potkopava temeljne vrijednosti suvremenog svijeta i predstavlja ozbiljnu prijetnju našoj sigurnosti, temeljnim nacelima demokratskih društava i pravima i slobodama naših gradana. Teroristicki akti su u svojoj biti kriminalne radnje i nicim se ne mogu opravdati. Hrvatska cijeni i pruža punu potporu svim naporima u globalnoj borbi protiv terorizma, unutar UN-ova sustava, i izvan njega. Od pocetka ove godine Hrvatska predsjeda Odborom za borbu protiv terorizma Vijeca Sigurnosti, koji je osnovan odmah nakon teroristickih napada usmjerenih protiv SAD i cijelog demokratskog svijeta 11. rujna 2001. godine. Tu smo odgovornost prihvatili s krajnjom ozbiljnošcu i radimo na tome da Odbor bude usmjeren postizanju konkretnih rezultata i realisticnih ciljeva. Želio bih takoder ponovno naglasiti važnost koju Hrvatska pridaje Globalnoj strategiji borbe protiv terorizma, kao primarnom dokumentu u globalnoj borbi protiv terorizma. Hrvatska je aktivna i na regionalnoj razini - predsjedava CODEXTER-om u Vijecu Europe. U prevladavanju globalnih prijetnji i izazova, inicijative poput Saveza civilizacija mogu imati poticajnu ulogu u podizanju razine medusobnog poštovanja, razumijevanju i suradnji medu državama i narodima, iznad granica kultura i religija. Buduci da je glavni cilj Saveza suprotstaviti se netoleranciji, vjerskom fundamentalizmu i ekstremizmu, Hrvatska je sa zadovoljstvom prihvatila sudjelovanje u ovoj skupini koja se stalno povecava. Naš dijalog i suradnja trebali bi takoder više biti usmjereni na suzbijanje siromaštva i uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj. U tom smislu, Hrvatska pozdravlja vodstvo Glavnog tajnika UN-a u pozivanju na djelovanje koje bi pomoglo „najsiromašnijima medu siromašnima", tzv. „milijardom na dnu". Takoder vjerujemo da je od kljucne važnosti da vlade podrže izvršavanje obveza preuzetih u okviru Milenijskih razvojnih ciljeva. Specificni aranžmani izmedu zemalja davatelja i primatelja trebali bi se provoditi u duhu humanog pristupa fokusiranog na pitanja zdravlja, naobrazbe, okoliša i iskorjenjivanja siromaštva. U tom smislu, prepoznajemo važnost mobiliziranja financijskih resursa za razvoj, kao i njihovu svrhovitu primjenu u zemljama u razvoju. Sporazum iz Monterreva ostaje temeljem globalnog partnerstva za razvoj. Hrvatska vjeruje u pozitivan ishod konferencije koja ce se održati u Dohi kasnije tijekom ove godine. U tom kontekstu, Hrvatska ce poštovati obveze koje proizlaze iz njezinog statusa zemlje kandidata za clanstvo u EU. Kroz svoj tranzicijski proces Hrvatska je prerasla iz zemlje primatelja u zemlju cije iskustvo i resursi omogucuju da postane medunarodni sudionik u pružanju pomoci. Sudjelujuci u raznim UN-ovim fondovima i programima, Hrvatska je potvrdila svoju sposobnost za pružanje potpore aktivnostima UN-a u razlicitim podrucjima. Nastavit cemo pomagati onima kojima je potrebno. Istodobno, s povecanjem svog udjela u globalnom napretku, Hrvatska preuzima istaknutiju ulogu na medunarodnoj sceni i ostaje aktivno ukljucena u brigu o stabilnosti u Jugoistocnoj Europi. Naše clanstvo u Vijecu Sigurnosti UN-a i završna faza pristupanja NATO-u i EU-u, nisu odvratili našu pažnju od regije. Naprotiv, omogucili su nam da udvostrucimo svoje napore u ocuvanju stabilnosti i mira. Kroz inicijative poput Regionalnog vijeca za suradnju (RCC), sa sjedištem u Sarajevu i uglednim hrvatskim diplomatom Hidom Bišcevicem kao prvim glavnim tajnikom, aktivno sudjelujemo u regionalnoj stabilnosti. Medutim, i dalje ima nedovršenog posla u našoj susjednoj regiji. Dopustite da spomenem jedno: Bosna i Hercegovina. Ravnopravnost svih triju konstitutivnih i suverenih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba, je temelj za stabilnost ove zemlje. Republika Hrvatska je spremna pomoc Bosni i Hercegovini te ostalim zemljama u regiji putem aktivne politike suradnje. Takva suradnja otvara put za dugorocnu sigurnost i napredak na jugoistoku Europe. Na tom ce putu Hrvatska nastaviti podržavati euroatlantske aspiracije svih svojih susjeda. Na tom putu, Hrvatska ce obnoviti svoju odlucnost u brizi za mir, demokraciju i toleranciju, poštujuci naše opredjeljenje za Povelju Ujedinjenih naroda. Prošle godine, upravo s ove govornice, Njegova Svetost, papa Benedikt XVI., podsjetio nas je na to kako „temeljna nacela Organizacije - želja za mirom, potraga za pravdom, poštovanje dostojanstva osobe, humanitarna suradnja i pomoc -odražavaju pravedne težnje ljudskog duha i predstavljaju ideale na kojima bi se trebali temeljiti medunarodni odnosi. Gospodine Predsjednice, eEkscelencije, Te bismo ideale uvijek trebali imati na umu dok nastavljamo naš zajednicki rad na ostvarenju punog potencijala Ujedinjenih naroda u kreiranju svijeta u kojemu ce biti više mira, napretka i demokracije. Hvala.

Priopćenja