Govor mvpei na College d''Europe u Bruggeu

3. travnja mvpei Kolinda –Grabar Kitarovic održala je predavanje na College d'Europe u Bruggeu na temu: "Izazovi pred Hrvatskom i Jugoistocnom Europom na putu u EU". Ministricu Grabar-Kitarovic u pratnji veleposlanice Ljerke Alajbeg i veleposlanika Branka Baricevica docekali su dr. Vuijlsteke, ravnatelj Odjela za razvoj i prof. Gstöhl, predsjednica Odjela za medunarodne odnose EU i diplomaciju.

Uvod 3. travnja mvpei Kolinda –Grabar Kitarovic održala je predavanje na College d'Europe u Bruggeu na temu: "Izazovi pred Hrvatskom i Jugoistocnom Europom na putu u EU". Ministricu Grabar-Kitarovic u pratnji veleposlanice Ljerke Alajbeg i veleposlanika Branka Baricevica docekali su dr. Vuijlsteke, ravnatelj Odjela za razvoj i prof. Gstöhl, predsjednica Odjela za medunarodne odnose EU i diplomaciju. Predavanje je bilo namijenjeno studentima Collegea iz cijele Europe, ali su bile nazocne i osobe iz politicke i administrativne domene Bruggea, novinari, veleposlanici, te pocasni konzul RH u Bruggeu, g. Lino Verbeke. Istog dana ministrica je svecano otvorila prostorije konzulata u Bruggeu na celu s pocasnim konzulom. College d'Europe College d'Europe osnovan je 1949. godine kao prvi institut europskih poslijediplomskih studija koji nudi studijske programe iz ekonomije, interdisciplinarnih studija, prava, politike i administracije, a od ove školske godine prvi se puta uvode predmeti iz medunarodnih odnosa EU i diplomacije. College d'Europe pohadale su generacije europskih diplomata i politicara ukljucujuci i polaznike iz RH. Ove godine izmedu 300 studenata nastavu Europskih studija pohada jedna studentica iz RH kao stipendistica MVPEI RH. Skrecemo pozornost da je MVP RH 2005. godine potpisalo zajednicku izjavu o suradnji s College d'Europe. Predavanje mvpei Mvpei je uvodno objasnila kako je glavni vanjskopoliticki cilj RH ulazak u euroatlantske integracije, što ukljucuje ispunjavanje svih uvjeta koji su za to potrebni i odredeni acquis-om. Ukratko je izložila što je sve Hrvatska poduzela od 21. veljace 2003. kada je predala zahtjev za clanstvo u EU do današnjeg tijeka pregovora. što se tice ispunjavanja politickih kriterija, opca je ocjena da RH nema vecih problema u ispunjavanju politickih kriterija za clanstvo, ali su nužni kontinuirani napori na podrucjimareforme pravosuda, borbe protiv korupcije i jacanja administrativnog kapaciteta. U pogledu ekonomskih kriterija RH je ocijenjena kao zemlja s djelotvornom tržišnom ekonomijom koja je u stanju nositi se s pritiscima konkurencije i tržišnih snaga unutar Unije u srednjorocnom razdoblju. Zaustavljen je rast nezaposlenosti, rekla je ministrica, inflacija je ispod 3%, zaustavljen je rast vanjskog duga, ali usprkos tim pozitivnim trendovima Hrvatska želi dodatno poboljšati svoju gospodarsku situaciju i ulogu na europskom tržištu, te stoga stavlja poseban naglasak na ispunjavanje ekonomskih kriterija. Vrlo znacajan angažman bit ce potreban u poglavlju Okoliš, istaknula je mvpei, gdje je poseban naglasak stavljen na potrebu znacajnih investicija i jacanju administrativnog kapaciteta za provedbu acqius-a. U nastavku izlaganja mvpei je naglasila znacenje regionalne suradnje. RH je pokazala jasan stav da su njezini interesi najbolje zastupljeni kroz aktivnu multilateralnu suradnju unutar regije i izvan nje, ali ozbiljne napore treba uložiti u iznalaženje konacnih rješenja za sva otvorena bilateralna pitanja, posebice granicna pitanja sa BiH, SiCG i Slovenijom kao i neka druga specificna pitanja, npr. pitanja vezana za nekretnine. RH je predvodnica regije i služi kao politicki i ekonomski model za ostale zemlje regije. Upravo je zato, rekla je ministrica, važno da EU nastavi inzistirati na individualnom pristupu, a pritom je na EU da nade pravni okvir kako prihvatiti RH i ostale buduce države clanice. Ministrica je posebno istaknula da clanstvo u EU nije samo po sebi cilj RH, vec ono služi kao katalizator za reforme koje bi se morale provesti bez obzira na clanstvo, jer ih smatra nužnima. Medutim, usporavanjem procesa pregovora ankete pokazuju i rast euroskepticizma u RH. Eurobarometar pokazuje da 56% Europljana podržava RH, što je veci postotak od onih koji podržavaju proširenje opcenito, a ujedno je veci i od broja Hrvata koji podržavaju ulazak RH u EU. U tom smislu Hrvatsku ceka velik posao kako na unutrašnjoj tako i na vanjskoj komunikacijskoj strategiji. Nakon predavanja studenti su postavljali pitanja koja su bila vezana za pitanje granica, regionalne suradnje (osobito pitanje Kosova), te komunikacijske strategije. Ministrica je i nakon službenog dijela, tijekom domjenka koji je priredio College i VRH Bruxelles, spremno odgovarala na sva postavljena pitanja vezana za izazove s kojima se RH suocava tijekom procesa pristupanja EU.

Priopćenja