7. veljace 2008. održano je svecano otkrivanje ploce, koju u pocast velikog creskog filozofa i pisca Franje Petrisa postavlja HAZU na crkvi sv. Onofrija u Rimu.
7. veljace 2008. održano je svecano otkrivanje ploce, koju u pocast velikog creskog filozofa i pisca Franje Petrisa postavlja HAZU na crkvi sv. Onofrija u Rimu.
Pitanje postavljanje te ploce traje više od deset godina, njime su se bavili svi dosadašnji veleposlanici pri Svetoj Stolici, ali bez veceg uspjeha, najvecim dijelom zbog hrvatsko-talijanskog prijepora o pripadnosti Petrisa hrvatskoj, odnosno talijanskoj baštini. Vlp Emilio Marin naslijedio je taj problem u statusu 'ad acta', temeljem vatikanske negativne odluke. Ponovno otvaranje tog pitanja rezultat je svesrdnog argumentiranog zauzimanja vlp Marina na najvišim razinama u Vatikanu, a definitivno otvaranje u pozitivnom smjeru dogodilo se nakon posjeta tadašnjeg tajnika za odnose s državama Državnog tajništva Svete Stolice (vatikanski mvp), kardinala Giovannija Lajola Hrvatskoj, u lipnju 2006. Postavljanje ploce HAZU znacajno je, ne samo za vatikansko-hrvatske, nego i za talijansko-hrvatske odnose, buduci je jedna znacajna povijesna licnost, za koju u talijanskoj sredini postoji nepodijeljeno stajalište da pripada „talijanskoj baštini“, ovjekovjecena kao pripadnik „Serenissimae Reipublicae Venetiarum“, roden u Hrvatskoj, te pripadnik hrvatske znanosti i kulture, o cemu jasno govori cinjenica da je u potpisu na ploci Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Ploca je mramorna, dimenzija 110x70, smještena u svojevrsnom europskom humanistickom Panteonu, uz Tassa, Chateaubrianda i Goethea.
Otkrivanje ploce Franji Petrisu bilo je iznimno svecano. U uvodnoj rijeci vlp Marin je procitao poruku kardinala Bozanica u kojoj on zahvaljuje na veleposlanikovu zalaganju za „širenje poznavanja znamenitih Hrvata“. Zatim su govorili kardinal Giovanni Lajolo s vatikanske, te predsjednik HAZU, akademik Milan Moguš, s hrvatske strane. Kard. Lajolo naglasio je višeznacnu važnost postavljanja ploce, istaknuvši posebno duboke povijesne veze Hrvatske i Rima. Zatim je rekao kako tri ploce na crkvi sv. Onofrija, posvecene jednom Nijemcu, jednom Francuzu i Venecijancu Hrvatu, u idealnom okruženju oko groba velikog talijanskog pjesnika Tassa, postaju simbol velikog idejnog zajedništva, koje karakterizira Europu – jedinstveni duh Europe – kojega, cini se, današnji Europljani nanovo postaju svjesni, ali kojega neki politicki krugovi stavljaju ponekad u drugi plan, usmjereni više na sporedne cimbenike i nevažne stvari. „Sjecanje, ovdje i danas, na Franju Petrisa, Venecijanca-Hrvata-Talijana, u ovom duhovnom i europskom kontekstu, jest i svjedocanstvo - skromno doduše, ali ne bez znacenja - pripadnosti pleno iure hrvatskog naroda jedinstvenom europskom duhu, i ono takoder pokazuje, izazivajuci gorcinu, koliko je neopravdano nametnuto kašnjenje ulaska Hrvatske kao clanice u Europsku uniju“, rekao je Lajolo, te dodao svoje duboko osobno žaljenje što je to tako.
Akademik Moguš zahvalio je kardinalu Lajolu na zauzimanju da se pitanje postavljanja ploce riješi, te posjet kardinala Zagrebu i HAZU oznacio prekretnicom u tom smjeru. To pitanje je tada preraslo svoju kulturnu dimenziju te je stavljeno u kontekst obilježavanja 15 godina diplomatskih odnosa Svete Stolice i Republike Hrvatske, ali i u postulat spremnosti da se nadvladaju partikularne ocjene sa strane talijanskog ili hrvatskog naroda, rekao je Moguš. Nakon otkrivanja ploce održana je liturgija u crkvi sv. Onofrija, koju je predvodio rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, a svecanom tonu pridonijeli su pjevaci klape „Burin“ iz Cresa. Svecanost su uvelicali svojom nazocnošcu pmvpei Neven Pelicaric, veleposlanik i diplomati hrvatskog veleposlanstva u Italiji, te još desetak veleposlanika pri Svetoj Stolici, zamjenik vatikanskog mvp mons. Pietro Parolin i drugi vatikanski dužnosnici, te brojni hrvatski svecenici i Hrvati koji žive u Rimu.
Istoga dana u dnevniku HTV-a prenesena je vijest s mjesta dogadaja, a službeni vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano 8. veljace donosi clanak u kojem istice kako je otkrivanje ploce Franji Petrisu poseban doprinos održavanju sjecanja na duboke povijesne veze Hrvatske s Rimom.
Priopćenja
