Papa Benedikt XVI. primio je 10. sijecnja 2010. u Kraljevskoj dvorani Apostolske palace Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici u povodu tradicionalnog novogodišnjeg cestitanja. Susretu s Papom prisustvovala je vecina rezidentnih i nerezidentnih veleposlanika i diplomata od 176 država s kojima Sveta Stolica ima diplomatske odnose. Hrvatsko veleposlanstvo na svecanosti s Papom predstavljali su vlp Emilio Marin sa suprugom i treci tajnik Ines šprem.
Papa Benedikt XVI. primio je 10. sijecnja 2010. u Kraljevskoj dvorani Apostolske palace Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici u povodu tradicionalnog novogodišnjeg cestitanja. Susretu s Papom prisustvovala je vecina rezidentnih i nerezidentnih veleposlanika i diplomata od 176 država s kojima Sveta Stolica ima diplomatske odnose. Hrvatsko veleposlanstvo na svecanosti s Papom predstavljali su vlp Emilio Marin sa suprugom i treci tajnik Ines šprem. U ime Diplomatskog zbora cestitke Papi uputio je dekan, vlp Hondurasa, Alejandro Valladares Lanza, a, Papa je odmah na pocetku govora podsjetio na nedavno preminulu nizozemsku veleposlanicu pri Svetoj Stolici. Ovogodišnje obracanje Svetog Oca Diplomatskom zboru nastavak je papine poruke odaslane za Svjetski dan mira 1. sijecnja i inzistiranja na vjerskim slobodama. „Poticem sve: odgovorne politicare, vjerske vode i sve ljude, da odlucno podu putom prema istinskom i trajnom miru koji ima za preduvjet poštovanje prava na bezuvjetnu vjersku slobodu“, istaknuo je na samom pocetku svog obracanja Sveti Otac. „Covjecanstvo je u tijeku svoje povijesti vjerovanjima i obredima uvijek ocitovalo stalno traženje Boga (a ti oblici izražavanja su opci), te se s pravom covjeka može nazvati religioznim bicem. Religiozna dimenzija neporecivo i neotudivo je obilježje ljudskog bica i djelovanja, mjera ostvarivanja njegove sudbine i izgradnje ljudske zajednice kojoj pripada. Stoga, kad pojedinac ili i oni koji ga okružuju zanemari ili nijecu to temeljno obilježje, dolazi da neravnoteže i sukoba na svim razinama, u osobi i u odnosima medu osobama“, ustvrdio je Papa, isticuci da je baš zbog toga u poruci za Svjetski dan mira ustvrdio „da je vjerska sloboda put koji vodi do mira.“ Govoreci nadalje o vjerskoj slobodi Sveti je Otac naglasio „da je vjerska sloboda ljudsko pravo, zapravo je osnovno ljudsko pravo, jer je prvo povijesno potvrdeno, a osim toga, ono je konstitutivna covjecja dimenzija, njegov odnos sa Stvoriteljem, a ipak ga se cesto krši i dovodi u pitanje“. Papa Benedikt XVI se u svom obracanju Diplomatskom zboru osvrnuo i na države i podrucja u kojima kršcani najviše stradavaju i pate. Osvrcuci se, prije svega na Bliski istok, Papa je podsjetio na atentate protiv kršcana u Iraku, te na nedavni pokolj kršcana u Aleksandriji u Egiptu te pohvalio inicijative nekih europskih država i politicara da Europska unija zaštiti kršcane na Bliskome istoku.
Govoreci o istinskom poštovanju vjerske slobode, rekao je „da se ona ne primjenjuje u potpunosti ako se samo jamci djelomicna sloboda bogoštovlja, te potaknuo da se osmisle programi u osnovnim školama i u sklopu vjerske pouke odgajaju mladi za poštovanje sve brace.“
O stanju na jugu i jugoistoku Azije, rekao je „da premoc neke religije u jednoj državi ne smije biti razlogom diskriminacije drugih vjeroispovijesti u društvenome životu ili, još gore, da se potice nesnošljivost“. Podsjetio je i kako nasilje protiv kršcana ne mimoilazi ni Afriku, a „potvrda su napadi na crkve u Nigeriji, upravo u tijeku božicnih slavlja“, ustvrdio je Sveti Otac. „Narocito zahtijevam da se posvuda katolickim zajednicama jamce potpuna neovisnost organiziranja i sloboda da mogu vršiti svoje poslanje, sukladno s medunarodnim standardima“, kazao je Papa te pritom spomenuo Kubu i Kinu, gdje katolicka zajednica i njezini pastiri proživljavaju zaista teške trenutke, poželjevši da se još više unaprijedi zapoceti dijalog izmedu crkvenih i kubanskih vlasti. Takoder se zahvalio i svim državama, organizacijama, gradanskim i vjerskim udrugama na potpori talijanskoj inicijativi u problematici križa u javnim prostorima, a posebice Moskovskom patrijarhatu i predstavnicima pravoslavnih hijerarhija, istaknuvši tako ekumenski element kojemu teži u svom poslanju, te vjernicima i nevjernicima na njihovoj privrženosti kršcanskim obilježjima „Vjerska sloboda mora se primjenjivati i poštovati na svim razinama i u svim podrucjima, inace ce se pociniti velike nepravde prema gradanima koji žele javno ispovijedati svoju vjeru“, upozorio je Papa.
Osvrnuvši se na konkordate ili druge sporazume koje Sveta Stolica sklapa s drugim državama, a kojima je cilj promicanje potpune vjerske slobode, Sveti je Otac spomenuo ugovor sklopljen izmedu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama te države.
Zakljucujuci govor, Papa je istaknuo da je iskreno traženje Boga pridonijelo vecem poštovanju ljudskog dostojanstva u povijesti.“ Kršcanske zajednice svojom baštinom vrednota i nacela uvelike su pridonijele oblikovanju identiteta osoba i naroda, ucvršcivanju demokracije u svijetu i potvrdivanju prava covjeka i njegovih obveza. I danas su kršcani pozvani, u globaliziranome društvu, ne samo da se odgovorno ponašaju u društvu u kojem žive, nego i da ponude dragocjeni prinos u zauzimanju za pravdu, cjeloviti razvoj ljudske osobe i ispravno uredenje ljudske stvarnosti“, istaknuo je Benedikt XVI.
Spomenuo se i blažene Majke Terezije iz Kalkute, za koju je rekao da se njezina stota obljetnica rodenja nedavno obilježila u Tirani, Skopju, Prištini i Indiji kao primjer kako vjera može biti dobrotvorna za cijelo društvo. Na kraju obracanja poželio „da se ni jedno društvo dragovoljno ne odrekne doprinosa vjernika i vjerskih zajednica, te da nova godina bude bogata slogom i istinskim napretkom.“ Nakon govora veleposlanici su ponasob prilazili Papi i cestitali mu Novu godinu. Napominjemo da je Sveti Otac vlpu Marinu na njegovu izjavu kako mu je drago da ce ove godine posjetiti Hrvatsku uzvratio: „ I meni je drago. Siguran sam da ce biti uspješan i hvala Vam na svemu što cinite“.
Priopćenja
