Sveta Stolica je 16. prosinca objavila poruku Pape Benedikta XVI. "Vjerska sloboda, put prema miru“ povodom 44. Svjetskog dana mira koji se obilježava 1. sijecnja, a Državno tajništvo Svete Stolice proslijedilo je Veleposlanstvu integralni tekst Papine poruke. Papina je poruka predstavljena u Tiskovnom uredu Svete Stolice. O poruci su govorili predsjednik Papinskog vijeca „Pravda i mir“ kardinal Petar Kodwo Appiah Turkson, tajnik Vijeca biskup Mario Toso S.D.B, te Tommaso Di Ruzza i mons. Anthony Frontiero djelatnici Vijeca.
Sveta Stolica je 16. prosinca objavila poruku Pape Benedikta XVI. "Vjerska sloboda, put prema miru“ povodom 44. Svjetskog dana mira koji se obilježava 1. sijecnja, a Državno tajništvo Svete Stolice proslijedilo je Veleposlanstvu integralni tekst Papine poruke. Papina je poruka predstavljena u Tiskovnom uredu Svete Stolice. O poruci su govorili predsjednik Papinskog vijeca „Pravda i mir“ kardinal Petar Kodwo Appiah Turkson, tajnik Vijeca biskup Mario Toso S.D.B, te Tommaso Di Ruzza i mons. Anthony Frontiero djelatnici Vijeca. Kardinal Turkson je objasnio kako „pocetak Poruke ove godine kojom se Sveti Otac referira na napade protiv kršcana u Iraku potencira znacenje vjerskih sloboda i njihovih razlicitih modaliteta kojima one modeliraju mir, te zakljucuje s mišlju o miru kao daru Božjem i u isto vrijeme rezultatu rada ljudi dobre volje, prije svega vjernika“. Sveti se Otac u poruci spomenuo i progona opcenito na Bliskom istoku, narocito u Svetoj zemlji, te progona kršcana u Aziji i Africi, te drugim dijelovima svijeta, podsjecajuci na solidarnost i ohrabrenje kršcanskim zajednicama Posebne biskupske sinode za Bliski istok. „Vjerska sloboda„, rekao je kardinal Turkson, „je tema poruke Svetog Oca za Svjetski dan mira, ne samo zato što je to centralna tema socijalne doktrine Crkve, vec zato što i nastavlja biti objektom prijetnji, od strane agresivnog sekularizma koji je netolerantan prema Bogu i prema svim oblicima vjerske ekspresije; od strane vjerskog fundamentalizma, te od radanja kulturnog i vjerskog relativizma koji je sve prisutniji“. „Sveti Otac, u svojoj poruci, vidi skrbništvo nad vjerskom slobodom u našem multikulturalnom, multireligioznom i sekulariziranom svijetu kao jedan od nacina za ocuvanje mira“. „Vjerska sloboda je izvedena iz moralnog zakona i dostojanstva osobe (…). Država i druge društvene institucije“, podsjeca Benedikt XVI. u svojoj poruci, „nužno ju trebaju prepoznati kao pravu vrijednost ljudskog bica, kao neophodan element za njezin integritet i mir. Negiranje vjerske slobode generira nepravi_no društvo i suprotno je putu mira.“ Za Benedikta XVI. svaki covjek, bez obzira kojoj vjeroispovijesti pripada „mora moci prakticirati svoju vjeru slobodno i imati pravo javno ispovijedati svoju vjeru, individualno ili zajednicki, bez da nailazi na prepreke ukoliko, eventualno, želi postati pripadnikom druge vjerske zajednice ili ne ispovijedati niti jednu“. „Apeli Crkve za vjerskom slobodom nisu utemeljeni na jednostavnom traženjem reciprociteta od strane jedne zajednice vjernika za poštivanjem prava clanova druge zajednice pod uvjetom da ovi posljednji poštuju prava prvih. Umjesto toga, apeli za vjerskom slobodom su utemeljeni na dostojanstvu osobe. Poštujmo prava drugih jer je tako ispravno ciniti, ne kao ekvivalent za dobivenu uslugu. Kada vjernici druge pripadnosti pate zbog protjerivanja, ponudimo im sucut i solidarnost“. U poruci su na više mjesta kritizirani fanatizam, fundamentalizam i lacizam „zato što ignoriraju bit vjerske slobode, a to je potraga, slobodna i zajednicka za transcendentnom
istinom“. Snaga tvrdnji Svetog Oca temelji se na uvjerenju da svijet „ima potrebu za Bogom“ i na razumu koji bi trebao prevladati kod svih. U svojoj poruci Papa je poželio i da „na Zapadu, narocito u Europi, prestanu neprijateljstva i predrasude protiv kršcana zato što žele živjeti prema evandeoskim vrednotama i nacelima, e da Europa prizna svoje kršcanske korijene, temeljne za shvacanje uloge koju je imala, ima i namjerava imati u povijesti.“ Zakljucujuci, Papa tvrdi da mir nije odsutnost rata ni plod vojne ili gospodarske prevlasti. Papa u poruci podsjeca na rijeci pape Pavla VI. koji je ustanovio Svjetski dan mira. Prije svega „mir valja naoružati drugim oružjem, drugacijim od oružja namijenjenog ubijanju i zatiranju covjecanstva. Miru je potrebno moralno oružje. Istinsko oružje mira je vjerska sloboda s povijesnom i prorockom zadacom da svijet promijeni i ucini ga boljim“. Završno napominjemo da su na svecanoj misi 1.sijecnja 2011. nazocili vlp Emilio Marin sa suprugom te treci tajnik Ines šprem.
Priopćenja
