Intervju s veleposlanikom Štambukom, BISES br. 52

Intervju s veleposlanikom RH u Japanu dr. Dragom štambukom za casopis BISES Prijevod intervjua s veleposlanikom RH u Japanu dr. Dragom štambukom objavljenim u poznatom japanskom casopisu o hortikulturi BISES (broj 52 od 16. sijecnja 2008. godine)

Intervju s hrvatskim veleposlanikom objavljan u casopisu BISES Kukurijek koji cvjeta pod snijegom, može se usporediti s ljudskim životom koji je prebrodio nedace Osim vrste Helleborus Thibetanus koja potjece iz Kine, primitivne vrste kukurijeka mogu se naci na širokom podrucju od citave Europe, priobalnog dijela Sredozemnog mora, Balkanskom poluotoku, do priobalja Crnog mora. Unutar tog podrucja, Hrvatska, koja je smještena na Balkanskom poluotoku, poznata je kao postojbina velikog broja autohtonih primitivnih vrsta kukurijeka. Hrvatska je zemlja obdarena bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. O cvijecu smo razgovarali s hrvatskim Veleposlanikom koji je, pored toga što je pjesnik, vrsni poznavatelj umjetnosti. “Hrvatska je mala zemlja, ali je karakterizirana iznimnom raznolikošcu klime i krajobraza. Priobalno podrucje koje gleda na Jadransko more, planinski predio Dinarida, kao i plodan slavonski predio koji se nastavlja na Panonsku ravnicu samo su dio raznovrsne hrvatske geo-strukture. Ovakva razvedena topografija i raznolika klima pogodovale su bogatoj prirodnoj baštini. U Hrvatskoj ima mnogo autohtone flore, a prema broju primitivnih biljnih vrsta Hrvatska je prva u Europi. Bogata priroda i brojnost autohtonih biljnih vrsta su razlogom da je Hrvatska domovina autohtonih vrsta kukurijeka. Ono što najviše volim priroda su i umjetnost. Hrvatska himna Lijepa naša domovino ne pjeva samo o ljepotama moje domovine, vec i o prirodi, miru i ljubavi. Kada je bivši premijer Japana Shinzo Abe postavio slogan Lijepa zemlja, Japan, pomislio sam kako je konacno Japan poceo slijediti primjer Hrvatske (smijeh). Ja sam i lijecnik. Posao lijecnika je lijecenje bolesti. No nije sve u lijecenju ljudi, potrebno je, zbog covjeka, lijeciti i štititi prirodu. I to stoga što se, na žalost, svjetska priroda iz dana u dan uništava i gubi… Cini mi se da u današnje vrijeme ljudima nedostaje osjecaj pažnje i poštovanja spram prirode. Ne bi li bilo mirnije na svijetu kada bi više ljudi pocelo voljeti prirodu i cvijece? Priroda i cvijece imaju tu mirotvornu snagu. Hrvati vole cvijece, ali nemaju naviku divljenja i uživanja u cvijecu kao Japanci. Uživanje u gledanju cvata japanske trešnje, sakure, je predivno. Jako sam se iznenadio kada sam vidio da japanska televizija izvješcuje o napredovanju fronte cvata sakure. Za Hrvate je cvjetanje cvijeca sasvim prirodan prizor, te nemaju neki posebni interes za nj. No ovdje bi bilo uputno slijediti primjer Japana. Cvijece je otmjeno i plemenito, ali istovremeno i vrlo ranjivo. Da bi mogli živjeti u ovome svijetu važno je uzajamno davanje ljubavi. Smatram cvijece simbolom ljubavi i uz to izricajem života. Cvijece pušta cvrsto korijenje da bi raslo, i nakon što se rascvjeta u predivan cvijet, na kraju neizbježno latice otpadnu. Ipak, život se bez prestanka obnavlja. Mi, ljudi, da bi zaštitili i sebe i cvijece moramo živjeti zajedno s prirodom i cuvati je. Jako volim Božicnu ružu (kukurijek), skroman cvijetak za kojega sam cuo da je vrlo popularan u Japanu. Hvalevrijedan je njegov primjer dok se probija i cvate kroz snijeg, a može se usporediti s ljudskim životom koji svladava nedace. Gledajuci rascvjetani, a krhki cvijet kukurijeka covjek ima osjecaj da se može uhvatiti u koštac s bilo kakvom teškom situacijom i prebroditi nedace. Uzimajuci u obzir da je Hrvatska zemlja porijekla kukurijeka, toliko voljenog u Japanu, nadat mi se da ce se i preko ovoga cvijeta produbiti veze izmedu Hrvatske i Japana.“ Tekst o hrvatskom kukurijeku: Hrvatska – zemlja iz koje potice kukurijek Prirodno obitavalište primitivnih vrsta kukurijeka je na padinama na kojima rastu bjelogoricna stabla, u šumarcima s niskim raslinjem i grmljem, kao i na stjenovitim predjelima. Takoder, cvjeta i na mjestima gdje je se nalazi vapnenac. Prirodno nalazište kukurijeka mora ispunjavati uvjete da ljeti zaklanja sunceve zrake i u isto vrijeme omogucava da zimi prodru tople sunceve zrake, te mora dobro propuštati vodu. U Hrvatskoj kukurijek se može naci i na otoku Krku. Za Hrvate je kukurijek kao jaglac koji se može naci svagdje uz cestu, divlji cvijet koji se nalazi u njihovoj blizini. Prevladavaju kukurijeci zelene boje, ali kukurijek koji se može naci jedino u Hrvatskoj, Helleborus croaticus, tamnoljubicaste je boje. Takoder, jedna od karakteristika kukurijeka koji obitavaju u Hrvatskoj je ta da postoji puno više primitivnih vrsta nego u drugim zemljama. Komentar napisao: Akira Yokoyama, predstavnik tvrtke Hortikultura Yokoyama Prijevod intervjua s veleposlanikom RH u Japanu dr. Dragom štambukom koji je objavljen broju 52 casopisa BISES od 16. sijecnja 2008. godine

Priopćenja