Intervju s vlp Štambukom, APIU Newsletter, travanj 2008.

Intervju veleposlanika Republike Hrvatske u Japanu dr. Drage štambuka za Newsletter Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU)

Poštovani gospodine Veleposlanice, da li po vašem mišljenju Japanci dovoljno znaju o Hrvatskoj, tj. da li imaju dovoljno informacija o nama kao zemlji opcenito? Opcenito govoreci, informacija nikada nema dovoljno i uvijek bi ih moglo biti više. No, u posljednjih nekoliko godina Veleposlanstvo je odradilo veliki posao u smislu upoznavanja šire japanske javnosti o Hrvatskoj – putem tekstova u japanskom dnevnom tisku, promidžbenih tekstova u suradnji s japanskim turistickim agencijama, intervjua za casopise, kao i nastupa u dokumentarnim emisijama. Takoder, valja izdvojiti i brojne putopisne emisije o Hrvatskoj emitirane prošle godine, a koje su polucile veliku pažnju Japanaca. Vjerujemo da je jednim dijelom upravo aktivnost Veleposlanstva na promidžbi Hrvatske u Japanu pridonijela tome da su JAL i JTB prošle godine realizirali cetiri izravna charter leta za Zagreb i Dubrovnik, s time da ce broj letova ove godine biti udvostrucen. Turisticki Hrvatska je danas neizostavno “in“ u Japanu. Na gospodarskom planu, Veleposlanstvo održava redovite kontakte s japanskim poslovnim ljudima i japanskim tvrtkama, predstavljajuci im ulagacke mogucnosti Hrvatske. Takoder, vjerujem da su nedavni službeni posjet Japanu predsjednika RH g. Stjepana Mesica kao i njegovi sastanci s Carem i Premijerom na najvišoj protokolarnoj razini dali jasan signal japanskim poslovnim ljudima o poželjnosti suradnje s Hrvatskom, što je s obzirom na japanski mentalitet iznimno važno, te snažno ohrabruje japanske tvrtke da udu u Hrvatsku. Takoder, poslovnim ljudima u Japanu valja naglašavati i to da je Hrvatska podrucje stabilnosti i sigurnosti usprkos nedavnim previranjima u Jugoistocnoj Europi, te da je ona na putu skorog ulaska u NATO i EU. Naime, za japanske ulagace politicka stabilnost i sigurnost medu bitnim su preduvjetima za razmatranje zemlje kao lokacije za njihova ulaganja. Takoder bi vas zamolili da prema dosadašnjem iskustvu postoji interes japanskih tvrtki za ulaganja u Republiku Hrvatsku, te da li nas doživljavaju kao jednu od potencijalnih destinacija za ulaganja? Interes Japanaca za ulaganjem je stalan, samo je pitanje prilika i prosudbi o profitabilnosti odredenog posla. Moram primijetiti da je u posljednje dvije godine Hrvatska konacno, i velikim dijelom zalaganjem hrvatskog Veleposlanstva, ušla u vidokrug japanskih ulagaca. No valja i reci da je Japan poput velikog broda koji relativno teško i sporo mijenja smjer, pa je potrebno strpljenje da se taj brod, ne samo, zaokrene prema Hrvatskoj, vec i stigne u nju (možemo reci: stigne u rijecku luku). Naime, sistem donošenja odluka u velikim japanskim tvrtkama u pravilu je od dna prema vrhu. Ideje i prijedloge obicno iniciraju srednji i niže rangirani menadžeri, i one se onda prenose službenim i neslužbenim kanalima prema višem menadžmentu na razmatranje. Sustav donošenja odluka je ono po cemu se japanske kompanije uvelike razlikuju od drugih svjetskih tvrtki. Takav sustav donošenja odluka je uistinu dugotrajan, stoga što velike odluke traže konsenzus svih razina, ali nakon što je odluka jednom donešena, realizacija je iznimno brza. Kako vi vidite prednosti i nedostatke Hrvatske ua izravna strana ulaganja, što je po vašemu mišljenju dobro, a što bi trebalo poboljšati? Komparativne prednosti Hrvatske su svakako kvalitetna i inventivna radna snaga, te iznimno dobar zemljopisni položaj sa stanovišta pomorskog transporta roba iz Japana u zemlje Srednje i Istocne Europe, gdje je koncentrirana vecina proizvodnih pogona japanskih tvrtki. Takoder i relativno dobra infrastruktura i politicka stabilnost. Našim nedostacima držim povremenu površnost, manjak upornosti (želimo da Japanci donesu odluku istoga trena, a to ne ide tako) i zainteresiranosti (Japan držimo dalekom zemljom, i s poslovnim obicajima koji su nam strani i komplicirani). No vjerujem da se oni mogu dijelom otkloniti upornim informiranjem hrvatskih poslovnih subjekata o nacinu rada japanskih tvrtki i o japanskim poslovnim obicajima. Do sada se u Japanu kao jedan od velikih problema navodila sporost i netransparentnost postupka osnivanja tvrtki, no uvodenjem servisa HITRO.HR taj je problem, vjerujem, sada otklonjen. Kao što sam vec napomenuo, u posljednjih par godina Japan je i uz pomoc našeg Veleposlanstva identificirao hrvatske politicke i poslovne koordinate, registrirao naše postojanje na karti svijeta, spoznao djelomicno našu medusobnu emocionalnu i poslovnu kompatibilnost i kongruentnost, te potencijal suradnje pa je sada samo pitanje egzekucije: kada i kako suradnju ostvariti. Na Hrvatskoj je da Japanu, i u svome interesu, u tome pomogne. U kojim sektorima vidite mogucu suradnju izmedu Hrvatske i Japana? Kao sektore u kojima je moguca suradnja Japana i Hrvatske posebno želim izdvojiti sektore visoke dodane vrijednosti, kao što su R&D, ICT i poslovne usluge, u kojima kljucnu ulogu igra visokokvalificirana i strucna radna snaga. Takoder, zemljopisni položaj Hrvatske sa stanovišta pomorskog transporta iz azijskih zemalja u Srednju i Jugoistocnu Europu je takoder jedna od znacajnih komparativnih prednosti Hrvatske u odnosu na zemlje naše regije, što uvijek iznova ponavljam u razgovorima s vodecim japanskim poslovnim ljudima. No, Hrvatska još mnogo mora uciniti na pojednostavnjenju administrativnih procedura prilikom tranzita tereta, a držim da je i rekonstrukcija željeznicke pruge Rijeka-Zagreb-Botovo jedan od preduvjeta za puno iskorištavanje mogucnosti koje luka Rijeka, kao najdublja jadranska luka, pruža. Nažalost, još uvijek “in spe“, jer broj problema vezanih uz rekonstrukciju Luke Rijeka bitno usporava naše napore u stavljanju Luke Rijeka u prvi plan japanske poslovne zajednice. I za kraj, možete li nam samo reci kakva su dosadašnja iskustva s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja? Veleposlanstvo u posljednje vrijeme intenzivno suraduje s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) – poglavito u razmjeni informacija i razradi strategije za promicanje ulagackih potencijala Hrvatske u Japanu, kao i na organiziranju investicijskih seminara (održana su dva seminara u Tokiju u posljednju godinu dana). Kao što je poznato, još nema japanskih ulaganja u proizvodnju, te držim potrebnim nastaviti dosadašnju suradnju Veleposlanstva i APIU, ukljucujuci i druge relevantne institucije, od kojih ovdje izdvajam Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, te Hrvatsku gospodarsku komoru, na sistematskoj i ciljanoj promidžbi hrvatskih ulagackih mogucnosti u Japanu. No optimist sam jer je broj zainteresiranih japanskih tvrtki i posjeta njihovih predstavnika Hrvatskoj u znacajnom porastu, što sve daje nadu u realiziranje barem nekih od projekata koje nose spomenute tvrtke. Opci dojam japanskih poslovnih ljudi koji se u posljednje vrijeme vracaju iz Hrvatske takoder je bitno bolji no ranije, tako da je za ocekivati fazu ostvarenja. Izvoz hrvatskih proizvoda u Japan takoder raste, tako da se od nedavno u Japanu mogu kupiti hrvatske vode Jana i Jamnica, a, nadam se, uskoro i Vegeta, te Maraschino, kojega sam japanskoj strani predložio reklamirati kao “Sakura pice iz Hrvatske“. Japanci su poznati po ljubavi za cvat divlje trešnje, tzv. sakuru. Našu sam im dalmatinsku višnju marasku predstavio kao daleku rodaku njihove trešnje, a pice proizvedeno od maraske kao bogomdani napitak, za kojega ocekujem da ce postati iznimno popularan medu brojnim poklonicima cvata japanske trešnje. dr. Drago štambuk Veleposlanik RH u Japanu

Priopćenja