Vijesti

Potpisan Memorandum o suradnji i prijateljstvu izmedu Grada Zagreba i Grada SofijePotpisan Memorandum o suradnji i prijateljstvu izmedu Grada Zagreba i Grada Sofije U Sofiji je 27. i 28. svibnja, na poziv gradonacelnice Grada Sofije Yordanke Fandakove, boravio gradonacelnik Grada Zagreba Milan Bandic sa suradnicima. Prepoznavši zajednicke mogucnosti u proširenju odnosa izmedu dva grada gradonacelnici Zagreba i Sofije potpisali su Memorandum o suradnji i prijateljstvu izmedu Grada Zagreba i Grada Sofije koji se temelji na medusobnom interesu o buducoj zajednickoj suradnji. Potpisivanju je nazocila i veleposlanica Republike Hrvatske Danijela Barišic. Tijekom sastanka bilo je i govora o nedavnom potresu koji je pogodio Bugarsku, te je gradonacelnik Zagreba Bandic pozvao 50 djece iz Vladaja, naselja opcine Sofija gdje su nastale štete od nedavnog potresa, da provedu dva tjedna na jadranskoj obali. 28.05.2012. | Priopćenja

Uz Sofijsku filharmoniju nastupila hrvatska sopranistica Lidija Horvat DunjkoUz Sofijsku filharmoniju nastupila hrvatska sopranistica Lidija Horvat Dunjko U Sofiji je povodom Dana slavenske pismenosti i svete brace Cirila i Metoda, 24. svibnja u dvorani „Bulgarija“, održan koncert Sofijske filharmonije pod ravnanjem Aleksandra Sidneva (Rusija), dirigenta Moskovskog državnog simfonijskog orkestra. Uz brojne soliste nastupila je i hrvatska sopranistica Lidija Horvat Dunjko, dobitnica mnogih državnih i medunarodnih nagrada i priznanja medu kojima je i najviše hrvatsko državno priznanje za zasluge u kulturi - Orden reda Danice hrvatske s likom Marka Marulica. Na koncertu su izvedena izabrana djela slavenskog muzickog stvaralaštva. Lidija Horvat Dunjko izvela je ovom prilikom ariju iz opere „Nikola šubic Zrinski“ Ivana pl. Zajca. 24.05.2012. | Priopćenja

Predstavljanje turisticke ponude grada Zagreba u SofijiPredstavljanje turisticke ponude grada Zagreba u Sofiji U organizaciji Ureda turisticke zajednice grada Zagreba i bugarske Asocijacije turoperatora i turistickih agencija (ABTTA), u Sofiji 22. svibnja u Hotelu Sheraton, održana je svecana vecera u povodu predstavljanja turisticke ponude grada Zagreba. Na predstavljanju Ureda turisticke zajednice Zagreba u Sofiji, okupljenim gostima obratili su se direktorica bugarske Asocijacije turoperatora i turistickih agencija Irena Georgieva, veleposlanica Danijela Barišic, direktor Hrvatske turisticke zajednice Niko Bulic i direktorica Ureda turisticke zajednice Zagreba Amelija Tomaševic. Dobroj atmosferi pridonio je nastup poznate hrvatske violoncelistice Ane Rucner te je prikazan film „Bugari u Zagrebu“ realiziran u produkciji HTZ-a.22.05.2012. | Priopćenja

Hrvatski bejzbolaši u BugarskojHrvatski bejzbolaši u Bugarskoj Baseball klub „Zagreb“ zabilježio je, na žalost, dva poraza ovog vikenda u Interligi baseball za jugoistocnu Europu, na gostovanju u Blagoevgradu. Bugarski klub Bizoni odnio je pobjedu nad Zagrebom 10:5 u subotu 05. svibnja, a dan kasnije, u nedjelju 5:2. Interliga se igra petu godinu za redom, a u južnoj grupi su, osim baseball kluba „Zagreb“, „Nada“ iz Splita, „Olimpija“ iz Karlovca, „Vindija“ iz Varaždina, zatim „Beograd 96“ i „Bizoni“ iz Blagoevgrada. U sjevernoj grupi interlige natjecu se klubovi iz Slovacke, Austrije i Madarske. 05.05.2012. | Priopćenja

Gostovanje hrvatskih književnica Ružice Cindori i Ivane Šojat-Kuci u SofijiGostovanje hrvatskih književnica Ružice Cindori i Ivane šojat-Kuci u Sofiji - U razdoblju izmedu 24. i 27. travnja hrvatske književnice Ružica Cindori i Ivana šojat-Kuci boravile su u Sofiji. Gostovanje hrvatskih književnica realizirano je u okviru medunarodne kulturne suradnje izmedu Društva hrvatskih književnika i Narodnog citališta “Dr. Petar Beron” te Društva bugarskih književnika. Tijekom njihovog boravka u Sofiji, 27. travnja, u bugarskom Ministarstvu kulture organizirana je književna vecer na kojoj su se predstavile dvije književnice. Ružica Cindori na književnoj veceri u Sofiji predstavila je svoju knjigu pjesama „Stranac na Itaci“ prevedenu na bugarski jezik, a Ivana šojat-Kuci predstavila je svoj roman “Understadt” o nekoliko generacija Osjecanki 20. stoljeca za koji je dobila nagradu “Vladimir Nazor”. Gostovanje hrvatskih književnica plod je dugogodišnje bugarsko-hrvatske suradnje kojoj je svrha promicanje naših autora u Bugarskoj kroz prijevode suvremenih autora na bugarski, kao i bugarskih na hrvatski. 27.04.2012. | Priopćenja

Bugarska je položila svoju ispravu o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj unijiBugarska je položila svoju ispravu o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji - Bugarska je položila svoju ispravu o ratifikaciji Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, potpisan u Bruxellesu, 9. prosinca 2011, u arhivu talijanske vlade. Dana 19. travnja 2012. godine, u kratkoj svecanosti u talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova, Todor Stoyanov, otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Bugarske u Rimu, predao je Giorgio Marrapodi, nacelniku Diplomatskog ugovorno – pravnog odjela dokument ratifikacije koji je sastavljen u Sofiji 16. ožujka 2012. godine. Bugarska je bila medu prvim zemljama clanicama EU koja je formalno u Narodnom Sobranju jednoglasno ratificirala Ugovor o pristupanju RH EU, 17. veljace 2012. godine. 24.04.2012. | Priopćenja

Our EU membership is like coming back homeOur EU membership is like coming back home Cro­ats believe that with the acces­sion to the Union, laws and rules will be respect­ed by every­body. If you are aspir­ing to a club, you need to be frank with oth­er mem­bers. It is of vital inter­est to us to see our neigh­bours join the EU aft­er they have ful­filled the require­ments Close-up: H.E. Ms. Dan­i­jela Baris­ic has been Ambas­sa­dor of Cro­a­tia to Bul­gar­ia since 2009. She grad­u­at­ed from the Uni­ver­si­ty of Split and has a degree in Inter­na­tion­al Rela­tions from the Uni­ver­si­ty of Zagreb. In the mid-1990s, she joined the Cro­a­tian pres­i­dent's staff and from 2001 to 2008 was spokes­per­son for the Pres­i­dent. Ms. Baris­ic has been a report­er with Radio Split for a short peri­od. She is a mem­ber of the Cro­a­tian Pub­lic Rela­tions Asso­ci­a­tion. Ms. Baris­ic is flu­ent in Eng­lish, Bul­gar­i­an and Ital­ian. - Your Excel­len­cy, Cro­a­tia suc­cess­ful­ly closed EU nego­ti­a­tions and signed the acces­sion trea­ty at the end of 2011 fol­low­ing rath­er lengthy talks. What major chal­len­ges were you faced with in the nego­ti­a­tion proc­ess? - Indeed, talks start­ed in Octo­ber 2005 and closed in June 2011, i.e. they con­tin­ued for more than five and a half years. Chap­ter 23: Judi­ci­ary and fun­da­men­tal rights, as well as Chap­ter 8: Com­pe­ti­tion pol­i­cy proved the most demand­ing. Dif­fi­cul­ties con­nect­ed to the lat­ter stemmed from the fact that we had sev­er­al ship­yards, which used to receive mas­sive state aid and this did not com­ply with Euro­pe­an rules and prac­ti­ces. And it turned out a social rath­er than eco­nom­ic prob­lem as they employed large num­bers of peo­ple. They had to be either reor­gan­ized to be able to work prop­er­ly with­out state aid or wound down. Judi­ci­ary chap­ter was a prob­lem, like every­where in the region, as rules had to be over­hauled root and branch. Cro­a­tia, like Bul­gar­ia, head­ed for the EU from a com­plete­ly dif­fer­ent sys­tem - Social­ism - and it took us sev­er­al years to turn it into democ­ra­cy and mar­ket econ­o­my com­bined with respect for human rights. Addi­tion­al­ly, we have lived through a war, which stalled us even more. We had to deal with all these issues but I think at the end of the day we have been suc­cess­ful. - You did it at the time when the EU sank into a severe cri­sis trig­gered by debt prob­lems in the Euro­zone. How did the Cro­a­tian author­i­ties man­age to sway the coun­try's cit­i­zens to sup­port EU mem­ber­ship in the ref­er­en­dum in Jan­u­ary? - The gov­ern­ment did not actu­al­ly have to talk Cro­ats into cast­ing a pos­i­tive vote in the poll. We have always felt a part of Europe and EU mem­ber­ship for us is like com­ing home. We must note that EU acces­sion has been a pri­or­i­ty for all our gov­ern­ments since the coun­try declared its inde­pend­ence in 1992. We are so close­ly tied togeth­er with Europe, both eco­nom­i­cal­ly and his­tor­i­cal­ly, that we have always felt we belong with it. And then, sur­veys ahead of the Jan­u­ary ref­er­en­dum were tell­ing. Asked why they want to be part of the EU, most Cro­ats respond­ed that with the acces­sion to the Union, laws and rules will be respect­ed by every­body and qual­i­ty of edu­ca­tion, as well as envi­ron­ment pro­tec­tion, will be improved. Eco­nom­ic rea­sons were rat­ed fourth. Peo­ple believe that as we become part of the Euro­pe­an fam­i­ly, rules will be the same for every­body and those who work will prof­it. - What moves is Cro­a­tia going to make to ensure its EU mem­ber­ship as of 1 July 2013? First, it has to go through a lengthy rat­i­fi­ca­tion proc­ess and mon­i­tor­ing, which is not sure to go smooth­ly. - We have to go through the well known annu­al and inter­im progress reports. We, how­e­ver, are can­did with our part­ners and dis­close every­thing to them. If you are aspir­ing to a club, you need to be frank with oth­er mem­bers. This is no prob­lem for us at all. When we launched the acces­sion nego­ti­a­tion proc­ess, we said that we were not doing all the real­ly pain­ful reforms for Brus­sels but rath­er for our own sake. Sim­ply because we want our cit­i­zens to live well. And this is exact­ly why we are try­ing to show to our part­ners what we have achieved with­out embroid­er­ing the truth. We have under­tak­en com­mit­ments, and here come the results. I do not think we will have any prob­lems with the rat­i­fi­ca­tion of the trea­ty by the oth­er 27 Mem­ber States. (Bul­gar­ia rat­i­fied Cro­a­ti­a'a acces­sion trea­ty on 17 Feb­ru­a­ry, first among all Mem­ber States. The inter­view was tak­en few days ear­li­er - edi­tor's note). We have come, as I have said, a long way of stren­u­ous nego­ti­a­tions, which, at the end of the day, proved ben­e­fi­cial. - Still, could Cro­a­tia have joined the EU ear­li­er, for instance, in 2004 or 2007, con­cur­rent­ly with oth­er coun­tries of the former Sovi­et bloc? - We have a prov­erb that says it is easy to be a gen­er­al aft­er the end of a war. I guess you have yours with a sim­i­lar mean­ing. His­to­ry can­not be changed. In the aft­er­math of what has hap­pened over the past twen­ty years or so, we will become a full EU Mem­ber in 2013. It is use­less to look back and ask if we could have or couldn't have. We start­ed the nego­ti­a­tions in 2005 when Bul­gar­ia, for instance, closed them. More­over, the EU had its dif­fi­cul­ties in draw­ing up and rat­i­fy­ing the Lis­bon Trea­ty. In oth­er words, we were out of luck. But on the oth­er hand, when you have strug­gled to achieve some­thing, you are going to have an eas­ier time lat­er. - What chan­ges do you, per­son­al­ly, expect in Cro­a­tia aft­er it joins the EU? - It is essen­tial for peo­ple to learn to respect laws, just as they do in the so called "old" Mem­ber States of the EU. The sys­tem is the same for every­body and rules must not be bent. There were peo­ple in Cro­a­tia who thought they could bend rules believ­ing it would give them a bet­ter chance. When, how­e­ver, there is a stur­dy sys­tem and explicit rules, things change. Fur­ther­more, EU acces­sion should have a pos­i­tive impact on econ­o­my, too, as mem­ber­ship sets clear goals and dead­lines for their achieve­ment. We still need to brace our­selves and pull through the hard times, so that it will be eas­ier for us lat­er. - Are, though, Cro­ats will­ing to tight­en their belts for the sake of pros­per­i­ty in the future? - Yes, they are, pro­vid­ed they have a plain sched­ule and clear goals. We can live with hav­ing a hard time so that we live a bet­ter life in a few years. What is impor­tant is to have a strat­e­gy how to attain the set objec­tives. - Even under Fran­jo Tudjman, Cro­a­tia was accused of exten­sive high-lev­el gov­ern­ment cor­rup­tion. Former prime min­is­ter Ivo Sanad­er is on tri­al. How are these prob­lems dealt with? - It is easy. We have decid­ed that nobody is immune and we are all equal before the law. Laws are writ­ten for each of us and we have to respect them. There has been strong polit­i­cal will to deal with these prob­lems and I believe we are doing quite well. There, a former prime min­is­ter has been detained. Now he has been released on bail and his tri­al is pend­ing. A former dep­u­ty prime min­is­ter (Dam­ir Polan­cec - edi­tor's note) has already been con­vict­ed. For years, media in Cro­a­tia con­stant­ly wrote about some cor­rup­tion cas­es but noth­ing came out of it. Then, 3-4 years ago, there was final­ly the polit­i­cal will to fight this prob­lem. And thus, planned judi­ci­ary reforms turned into real­i­ty and this has been noticed by our Euro­pe­an part­ners. Now, there is no way back. Peo­ple have seen that those who do not abide by the law but design and devel­op cor­rup­tion schemes are tak­en to court, so they start­ed to believe the change has come. - Have you set­tled the dis­putes, main­ly on the bor­der, with Slo­ve­nia, which were a sub­stan­tial stum­bling block dur­ing the acces­sion talks? - Yes, the dis­putes have been set­tled. We have signed an agree­ment, under which we referred the issue to a court of arbi­tra­tion, which will set the bor­der. The dis­pute was brought back from the polit­i­cal stage to where it belongs - the legal one. What­ev­er the court decides, we will accept. - Have the wounds of the war in the 1990s healed? - When you enter Cro­a­tia, you will see no signs of the war. Build­ings and roads have been com­plete­ly recon­struct­ed, but peo­ple affect­ed by the war will car­ry scars on their hearts till the end of their lives. Nev­er­the­less, we decid­ed to put the war behind as life goes on and we must main­tain nor­mal rela­tions with all our neigh­bours. Hard as it is, we are cop­ing because one can­not live in his­to­ry. One must live in the future. Law­suits against war crim­i­nals regard­less of their ori­gin and the fact that those who have done evil have been brought to pun­ish­ment sig­nif­i­cant­ly helped us make this step. We have rebuilt the hous­es dam­aged in the war irre­spec­tive of whom they belonged to, hop­ing their own­ers will return to their birth­pla­ces. The proc­ess is slow, as due to the eco­nom­ic down­turn, there are not enough jobs right now, but we believe that things will change in the future. - In this regard, how is Cro­a­tia going to solve its eco­nom­ic issues? It is a fact the coun­try is cur­rent­ly strug­gling. - We have tak­en a num­ber of unpop­u­lar, yet urgent meas­ures. For exam­ple, we have raised VAT to 25% from 23%. We have made a start but we have yet to extend and car­ry through reforms in admin­is­tra­tion, to reduce the num­ber of clerks, trans­fer­ring peo­ple to indus­try and retail, to slash the gov­ern­ment budg­et def­i­cit. We are also fac­ing chal­leng­ing nego­ti­a­tions with the unions over curb­ing some social ben­e­fits such as the right to some com­pen­sa­tions and a 13th month sal­a­ry among oth­ers. - What is hap­pen­ing in the area of priv­a­ti­za­tion? - We have made a cru­cial mis­take, car­ry­ing out priv­a­ti­za­tion amidst war and it most­ly fail­ed to be done in a trans­par­ent way. And this is exact­ly why a few years ago when we were chang­ing the con­sti­tu­tion, we decid­ed that there will be no time-lim­it in cas­es relat­ed to war­time prof­it­eer­ing. So, any priv­a­ti­za­tion deal that there is a sus­pi­cion of being improp­er or ille­gal will be reviewed. We have many cas­es when dur­ing the war, the new own­ers fired all work­ers and sold the sites. - How will Cro­a­tia, aft­er it joins the EU, work with the oth­er former Yugo­slav coun­tries, which are still can­di­dates? - The issues we still have are bilat­er­al but we are mak­ing every effort to over­come them. It is of vital inter­est to us to see our neigh­bours join the EU aft­er they have ful­filled the require­ments. A year ago, we even gave them all doc­u­ments nec­es­sa­ry for EU mem­ber­ship in Cro­a­tian so that they do not have to trans­late them again. We will work with our neigh­bours under some region­al pro­grammes as in pol­i­tics, like in real life, it is good to have a neigh­bour in good health and with­out prob­lems. Look­ing at Europe's map, we see an area in the mid­dle of the EU, still not a mem­ber of the Union. It will be good to have this area join the Union. And this will be ter­ri­to­ri­al con­sol­i­da­tion rath­er than enlarge­ment. The West­ern Bal­kans can­not remain some grey spot on Europe's map. - How, in par­tic­u­lar, is Cro­a­tia going to work with Bos­nia and Herze­gov­i­na, which is the big­gest pres­sure point in the region? - Bos­nia must resolve its prob­lems on its own and we are ready to offer help in any­thing they need, as Cro­ats there are a con­sti­tu­tive pop­u­la­tion. We are will­ing to help Bos­nia and Herze­gov­i­na not as a teach­er who is offer­ing gui­dance, but as a part­ner who is offer­ing a hand togeth­er with oth­er EU Mem­ber States and the inter­na­tion­al com­mu­ni­ty. - How has Bul­gar­ia helped Cro­a­tia on its way to EU mem­ber­ship? - You have helped us by being can­did with us. You point­ed the mis­takes you had made and thus pro­tect­ed us from mak­ing the same mis­takes. It is eas­ier to talk to some­body who has been through the same prob­lems as you. - Cro­a­tia has one of the most strik­ing sea­side are­as in Europe. How has Cro­a­tian tour­ism devel­oped aft­er the war? - We have tak­en great care not to over­build the sea­side with hotels and hous­es in order to keep and pre­serve indeed this Adri­at­ic pearl. Mean­while, we have built good infra­struc­ture - high­ways from the Ser­bi­an, Hun­ga­ri­an and Slo­ve­ni­an bor­der to the sea­side. We have also tried to make it eas­ier for tour­ists from remote des­ti­na­tions such as Japan and the US to reach our coun­try, aft­er all, reach­ing Cro­a­tia from Europe by car is sim­ple. As a result, despite the eco­nom­ic cri­sis 2011 saw an increase of 10% in the num­ber of tour­ists to some 9 mil­lion against 2010. And this is a huge num­ber, tak­ing into account the fact that Cro­a­tia has a pop­u­la­tion of 4.5 mil­lion. We have yet to esti­mate the prof­it. We are also try­ing to devel­op the inte­ri­or as a tour­ist des­ti­na­tion. We do not have good ski resorts but what we do have are 8 nation­al parks and many pla­ces suit­a­ble for rural and envi­ron­men­tal tour­ism. http://www.europost.bg/article?id=394503.03.2012. | Priopćenja

Na Domu veterana kulture i umjetnosti u Sofiji otkrivena ploca s likom Stjepana RadicaNa Domu veterana kulture i umjetnosti u Sofiji otkrivena ploca s likom Stjepana Radica U organizaciji Udruge bugarsko-hrvatskog prijateljstva „J.J. Strossmayer“ i Gradske opcine u Sofiji - „Ilinden“, 02. ožujka 2012. godine, na zgradi Doma veterana kulture i umjetnosti u Sofiji otkrivena je ploca s likom Stjepana Radica. Na otkrivanju ploce govorili su predsjednik Udruge bugarsko-hrvatskog prijateljstva „J.J. Strossmayer“ g. Trifon Pavlov, gradonacelnica gradske opcine „Ilinden“ gda. Miglena Veselinova i veleposlanica Danijela Barišic koja je zahvalila Udruzi bugarsko-hrvatskog prijateljstva „J.J. Strossmayer“ i gradskom poglavarstvu Sofije na promicanju kulturnih veza izmedu Hrvatske i Bugarske. Projekt izrade i postavljanja ploce sa likom Stjepana Radica na Domu veterana kulture i umjetnosti u Sofiji realiziran je uz potporu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sofiji i Odjela za kulturu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. 02.03.2012. | Priopćenja

Bugarski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju RH EUBugarski parlament ratificirao Ugovor o pristupanju RH EU Na poziv predsjednice Narodnog sobranja Cecke Caceve, a u povodu ratifikacije Pristupnog ugovora, Sofiju je 16. i 17. veljace službeno posjetio predsjednik Hrvatskog sabora Boris šprem. Glasovanje o ratifikaciji bilo je prva tocka plenarnog zasjedanja Narodnog sobranja u petak, 17. veljace, svih 180 prisutnih zastupnika (od ukupno 240) jednoglasno su ratificirali Ugovor o pristupanju RH EU, bez i jednog glasa protiv i bez suzdržanih. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris šprem u petak u Sofiji sastao se sa predsjednicom bugarskog Narodnog sobranja Ceckom Cacevomi i sa bugarskim predsjednikom Rosenom Plevnelievim koji je kazao kako je Bugarska današnjom ratifikacijom Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji pokazala koliko voli Hrvatsku i koliko su prijateljski odnosi dviju zemalja.17.02.2012. | Priopćenja

Govor predsjednika Hrvatskog Sabora g. Borisa Šprema u Narodnom sobranjuGovor predsjednika Hrvatskog Sabora g. Borisa šprema u Narodnom sobranju Republike Bugarske povodom ratifikacije Ugovora o pristupanju RH EU, 17. veljace 2012. godine Poštovana gospodo predsjednice Narodnog sobranja, Caceva, Poštovana gospodo i gospodo potpredsjednici Narodnog sobranja, Uvaženi zastupnici, Dragi kolege, Izuzetna mi je cast i zadovoljstvo obratiti vam se danas, ovdje u Narodnom sobranju u povodu ratifikacije Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Želim naglasiti kako je Bugarska prva zemlja koju sam posjetio u funkciji predsjednika Hrvatskog sabora i to kako bih prisustvovao ovoj sjednici na kojoj ste još jednom pokazali svoju potporu Hrvatskoj i njenom putu u Europsku uniju. Naše dvije zemlje imale su slicnu povijest, slicne probleme i bile su suocene sa slicnim preprekama. Cinjenica da ste postali clanicom NATO saveza i Europske unije šest godina prije nas, nije nas udaljila vec je dala dodatni impuls našim bilateralnim odnosima. Kažu da u politici nema prijateljstva – samo interesa, ali dopustite mi da hrvatsko-bugarske odnose nazovem upravo tako - prijateljskima jer se možemo razumjeti skoro bez prevoditelja, pripadamo istoj regiji jugoistocne Europe, i zajednicki radimo na njenoj stabilnosti i napretku. Dopustite mi da odem još malo dalje u našu zajednicku prošlost. Još u XIII st., 1230.g. bugarski Car Ivan Asen II dubrovackim je trgovcima dopustio trgovanje i kretanje po cijelom teritoriju bugarskog carstva, a ugovor iz 1253. izmedu Bugarske i Dubrovacke republike, je medu najstarijim sacuvanim medudržavnim ugovorima u našim državama. Osam stoljeca kasnije, naši ce bilateralni odnosi, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobiti još jedno šire – europsko - podrucje za buducu suradnju. U posljednja dva desetljeca Hrvatska je prešla dug i mukotrpan put od dobivanja i obrane svoje samostalnosti, do clanice NATO saveza i Europske unije. Nakon pada Berlinskog zida kada su zapocele duboke i teške ali i besprovratne demokratske promjene u centralnoj i istocnoj Europi, Hrvatska se suocila s krvavim raspadom državne zajednice kojoj je do tada pripadala. Na žalost, Slobodan Miloševic i njegov režim nisu pristali na mirni razlaz, kao što su to nekoliko godina kasnije ucinile Ceška i Slovacka, vec je pokrenuo rat cije ce se posljedice sanirati još godinama kasnije. Hrvatska je 1991. proglasila samostalnost, a iduce cetiri godine borila se da tu samostalnost obrani. Više od deset tisuca ljudi izgubilo je živote, gospodarstvo je bilo devastirano. Zajedno s medunarodnom zajednicom i misijom Ujedinjenih naroda, mirnim putem vratili smo i podrucje oko Vukovara. Misija pod nazivom UNTAES uspješno je završena 1998. g. Iako je Hrvatska, kao dio nekadašnje Jugoslavije, imala puno više slobode nego li gradani u državama iza tzv. Željezne zavjese, i iako je i gospodarstvo, barem u Hrvatskoj, bilo u boljem stanju nego li ono u zemljama istocne i centralne Europe, rat nas je unazadio. U godinama kada su zemlje pocinjale svoj put prema željenoj i ocekivanoj demokratskoj Europi, Hrvatska se cetiri godine branila od agresije Miloševiceva režima. Rat nas je zaista zaustavio na putu demokratizacije i tek smo pocetkom 2000.g. zaista odlucno krenuli putem europskih integracija ili kako ja volim reci, krenuli smo kuci – u Europu. U isto vrijeme zapoceli smo dugotrajan i teški proces normalizacije sa susjednim državama i to ne samo zato jer su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi jedan od postulata suradnje u Europskoj uniji vec i zato što smo duboko svjesni da je to u našem nacionalnom i državnom interesu. Hrvatska sada uspješno suraduje sa svim susjednim zemljama, kao i s onima s kojima je dugi niz godina imala neke otvorene probleme. Ta suradnja nije uvijek bila bez prepreka niti je uvijek bila uspješna, ali ona je je jedan od priroriteta naše vanjske politike i želim poruciti s ovog visokog mjesta, kako Hrvatska nece dopustiti niti ce ikada bilateralne probleme koristiti kao mogucu kocnicu na putu europskih integracija svojih susjeda. Hrvatska je 2003. g. predala molbu za clanstvo u Europskoj uniji, a pregovore smo zapoceli krajem 2005. g. Tijekom skoro šest godina pregovora, u 35 poglavlja imali smo više od 350 mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. U tih šest godina naših dvadeset i sedam partnera prepoznali su naše napore u donošenju i provodenju teških reformi posebno onih na podrucju pravosuda i temeljnih ljudskih prava. No, želim istaknuti kako završetkom pregovora nije završen i cijeli posao vezan uz reforme. Hrvatska ce nastaviti raditi na reformama, jer kao i u svemu u životu – uvijek ima prostora za napredak. Punopravno clanstvo u Europskoj uniji nije konacni cilj i niti je samo sebi svrha, ono je samo poticaj daljnjim naporima kako bismo našim gradanima omogucili bolji život na svim podrucjima – od gospodarstva i obrazovanja do kulture i znanosti. Da, pregovori su bili teški, ali pokazali smo svoju iskrenost i vjerodostojnost, i smatram da je Hrvatska sada bolja nego što je bila prije pregovora. Pokazali smo da su zakoni isti za sve naše gradane i da se zakon primjenjuje jednako na sve neovisno o necijem društvenom statusu, politickoj funkciji ili materijalnom bogatstvu. Jednakost pred pravdom, beskompromisna borba protiv korupcije i organiziranog kriminala danas je u Hrvatskoj nešto sasvim prirodno i normalno, rekao bih da je pravilo, a ne samo izuzetak. Gradani danas jasno vide što je to pravna država i zbog cega je važno imati sustav koji štiti svakog pojedinca bez obzira na njegov položaj, dob, spol ili etnicku pripadnost. Takoder, svojim odnosom prema susjedima dokazali smo da ujedinjene Europe nema bez integrirane regije Zapadnog balkana jer nitko ne može biti usamljeni otok u europskom moru. Bugarska je svoju potporu regiji pokazala i dokazala puno puta tijekom ovih proteklih dvadeset godina. Bili ste medu prvima koji ste priznali neovisnost Hrvatske, a onda i ostalih republika bivše Jugoslavije. Bili ste jedan od zacetnika Procesa suradnje u jugoistocnoj Europi. Bili ste medu prvim državama koje su ratificirale NATO Protokol za pristupanje Hrvatske, a evo danas sam sretan i ponosan što ste prva država u kojoj sam svjedocio ratifikaciji hrvatskog Pristupnog ugovora. Uvaženi zastupnici, Hrvatski su gradani prije nešto manje od mjesec dana rekli DA ulasku u Europsku uniju. Ucinilo je to 66% onih koji su izašli na birališta. Cesto sam puta u posljednjih nekoliko mjeseci cuo pitanje – zbog cega se Hrvatska odlucila na referendum i kako cemo uvjeriti gradane da je dobro postati clan jednog saveza koji se bori s teškim gospodarskim i politickim problemima. Održavanje referenduma propisano je u Ustavu Republike Hrvatske, no hrvatska vlada nije se plašila negativnog rezultata, iako je to zapravo bio njen prvi veliki zadatak nakon izbora održanih u prosincu 2011.g. Kao što sam rekao i na pocetku - za hrvatske je gradane punopravno clanstvo u Europskoj uniji zapravo povratak kuci. I da ne bi bilo zabune, hrvatski su gradani i hrvatska vlada, svjesni problema s kojima se trenutno suocava Europska unija, medutim smatramo kako i mi možemo pridonijeti njihovom rješavanju. Uostalom, problemi nas ne bi zaobišli cak i da smo odlucili ostati izvan Unije, stoga držimo kako je u današnjem globaliziranom svijetu bolje odmah zapoceti rješavati probleme nego ih gurati pod tepih i praviti se da se to nas ne tice. Podsjetio bih vas da je hrvatski premijer Europskom vijecu u Bruxellesu održanom krajem sijecnja jasno kazao kako ce se Hrvatska, iako još nije punopravna clanica, držati odredbi fiskalnog pakta. Govorim vam to jer želim istaknuti kako ce Hrvatska biti vjerodostojna i zrela buduca država clanica Europske unije. Gospode i gospodo, Uvaženi zastupnici Narodnog sobranja, Dozvolite mi da vam još jednom zahvalim na podršci koju ste pružali Hrvatskoj na njenom putu u euroatlantske integracije. Uvjeren sam kako ce naše dvije zemlje u buducnosti zajednicki pridonositi prosperitetu i stabilnosti i regije ali i cijele Europske unije. Hvala! 17.02.2012. | Priopćenja