Obilježena 20. godišnjica hrvatskog lektorata na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani 16. ožujka 2022. obilježena je 20. godišnjica  hrvatskog lektorata programom pod nazivom Razgovarajmo na hrvatskom.

Na početku svečanosti nazočnima se obratio veleposlanik mr. sc.  Boris Grigić koji je istaknuo da je dobra suradnja dviju susjednih država prisutna i na području kulture i obrazovanja. Taj vid suradnje sada je naročiti važan, jer za razliku od ranijih generacija, mlade generacije nemaju priliku na organizirani način upoznati jezike svojih slavenskih susjeda, pa je suradnja na području visokog obrazovanja, u okviru koje se obilježava 20. godišnjica hrvatskog lektorata, izuzetno značajna.

20. obljetnicu hrvatskog lektorata čestitala je profesorima i studentima prof. dr. Mojca Schlamberger Brezar, dekanica FFUL, a čestitkama se pridružila i prof. Ivana Fakac, viša stručna savjetnica u Samostalnom sektoru za koordinaciju poslova i međunarodnu suradnju Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. O početcima rada hrvatskog  lektorata govorila je prof. dr. Vesna Požgaj Hadži, a u nastavku su se nazočnima video linkom obratili svi bivši lektori hrvatskog jezika i to: Antonio Juričić, Antun Pavlin, Tomislav Ćužić, Maša Plešković, Barbara Buršić i Sanja Pešorda, koja je ponovno imenovana lektorom hrvatskog jezika.

U nastavku je prof. dr. Zrinka Jelaska održala predavanje na temu P(r)oučavanja hrvatskog jezika kao drugog jezika: stranog, srodnoga, nasljednog jezika u kojem je naglasila razlike koje se odnose na načine učenja i podučavanja jezika od strane izvornih govornika i onih koji to nisu.

Na kraju priredbe otvorena je na stubištu fakulteta prostorna instalacija Mali tornado autora Đanina Božića. O instalaciji koja je sastavljena od odbačenih plastičnih igračaka povezanih jednom niti govorila je dr. Jerica Ziherl, kustosica novigradskog  muzeja Lapidarium, istaknuvši da je Mali tornado bio do sada izložen u Vukovaru i u Novigradu. Autor Đanino Božić je naglasio da se instalacija može promatrati  kao vihor s rušilačkom moći koji potiče razmišljanje o problematici plastičnih otpadaka i klimatskih promjena, problematici zloupotrebe dječjeg rada, kao i problematici potrošačkog društva.

Pisane vijesti