- Objavljeno: 08.06.2024.
U Aachenu svečano proslavljen Dan državnosti Republike Hrvatske
U najstarijoj katedrali sjeverne Europe u kojoj se poradi svoje povijesne i arhitektonske vrijednosti organiziraju samo najvažniji svjetski događaji, prvi puta u povijesti održana je Sveta misa na hrvatskom jeziku. Značajnu posebnost cijeloga događaja u kontekstu višestoljetne pripadnosti Hrvatske europskom civilizacijskom krugu predstavlja činjenica da je događaj hrvatskog karaktera održan upravo uoči 1100. obljetnice krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava.
Svetom misom koncelebrirali su fra Ivica Radić, voditelj HKM Aachen - član Franjevačke provincije Bosne Srebrene te fra Vuk Buljan, voditelj HKM Köln i fra Ivan Režić - svećenici Provincije Presvetog otkupitelja sa sjedištem u Splitu, čime je očitovano i jedinstvo hrvatskog naroda. Nakon Svete mise, službeni dio programa nastavljen je uz pjesme u izvedbi Klape "Sveti Juraj" HRM.
Vodeći se načelima međunarodnog prava i općeljudskim te kršćanskim vrijednostima, okupljenima je Dan državnosti čestitao generalni konzul RH u Düsseldorfu doc. dr. sc. Ivan Bulić:
"Rijetka je ovo prilika, mjesto održavanja izvanredno u višestrukom kontekstu - za promociju europskih te poglavito demokršćanskih vrijednosti koje podupire većina hrvatskog naroda. Svima Vama koji ste na bilo koji način pomogli da se ovako dostojanstveno organizira i podsjeti na hrvatsku civilizacijsku i vjersku odrednicu od srca zahvaljujem! Neka nam je sretan Dan državnosti Republike Hrvatske", također generali konzul Bulić je iskoristio prigodu uputiti posebnu zahvalu Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Ministarstvu obrane, a poglavito Potpredsjedniku Vlade RH i ministru obrane Ivanu Anušiću.
Sukladno činjenici da je Generalni konzulat RH u Dusseldorfu otvorenim pozivom sve nazočne pozvao i na službeni prijem povodom Dana državnosti, program je nastavljen pjesmom Klape „Sveti Juraj“ HRM u tradicionalnom okupljalištu Hrvata.
Katedralu u Aachenu, prvobitno znanu kao Dvorska Kapela cara Rimskog carstva Karla Velikog, kasnije i Carska katedrala (njem.: Kaiserdom), dao je sagraditi car Karlo Veliki, utemeljitelj Svetog Rimskog Carstva, danas slavljen "ocem Europe". U katedrali je okrunjeno 30 njemačkih kraljeva i 12 kraljica, a njezino najveće blago su relikvije iz Jeruzalema koje čuva od 799. godine: Gospina haljina koju je prema tradiciji nosila u noći kada je rodila Isusa, platno u koje je Gospa umotala Isusa kada ga je rodila, platno u koje je bila umotana glava Ivana Krstitelja nakon pogubljenja te platno kojim je Isus bio pokriven oko bokova na križu.
Na istaknutom mjestu u katedrali nalazi se prijestolje Karla Velikog, uz koje je poveznica da je napravljeno od kamena s Isusova groba, a u sklopu prijestolja nalazi se i prah s mjesta gdje je kamenovan Sv. Stjepan Prvomučenik, dok je u središnjem prostoru katedrale postavljen zlatni sarkofag s posmrtnim ostacima Karla Velikog.
Poveznica Aachenske katedrale i Hrvata očituje se i spomenom Hrvatske i Slavonije. Tako je nekadašnji biskup Aachena, Heinrich Mussinghoff, povodom proslave 30. godišnjice postojanja HKM Aachen, 1997. godine, u pozdravnome pismu napomenuo kako su Hrvati vrlo rano došli u doticaj s gradom Karla Velikoga. Bilo je to još u 8. st. dok je car bio živ jer je granica njegova carstva prolazila uz Hrvatsku, a dijelom i kroz nju, osobito nakon ‘Aachenskoga mira’ kojim je Karlu priznat carski naslov i suverenitet nad Hrvatskom. Biskup Mussinghof dalje ističe i natpis ‘Rex Croatiae et Slavoniae’ (Kralj Hrvatske i Slavonije) koji se nalazi u Mađarskoj kapeli (Ungarnkapelle).
Još u vrijeme Karla Velikoga počeli su europski narodi hodočastiti svake sedme godine u Aachen - tada najveće hodočasničko mjesto na njemačkome govornom području. Kao hodočasnici na Aachenskome hodočašću (Aachener Heiligtumsfahrt) spominju se u biskupijskome arhivu od 1349. godine i Hrvati.