- Objavljeno: 28.10.2024.
U BiH izvoz pao za 772 milijuna, a uvoz skočio za 540 milijuna KM
Za prvih devet mjeseci ove godine izvoz roba iz BiH manji je za oko 772 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz povećan za 540 milijuna KM, navodi se u podatcima Agencije za statistiku za razdoblje siječanj - rujan 2024.
Podatci otkrivaju kako je u navedenom razdoblju izvoz roba iznosio 11 milijardi, 884 milijuna i 966 tisuća KM roba, dok je protekle godine u isto vrijeme izvoz bio na razini od 12 milijardi, 657 milijuna i 309 tisuća KM. Ovakav pad ekonomski analitičari objašnjavaju utjecajem više čimbenika, počevši od smanjene gospodarske aktivnosti uslijed recesijskih kretanja, smanjene potrebe za robama iz BiH, ali i niže razine konkurentnosti, nedostatka dovoljne količine gotovih proizvoda, što je i stara boljka domaće ekonomije, koja je i previše orijentirana na izvoz sirovina, koje su u pravilu niže financijske vrijednosti.
S druge strane, podaci o uvozu također ne ulijevaju optimizam; dokaz je iznos od 21 milijardu, 311 milijuna i 78 tisuća konvertibilnih maraka vrijednosti uvezene robe, što je znatno više u odnosu na lanjsko razdoblje, kada je uvoz bio 20 milijardi, 771 milijun i 48 tisuća KM.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9 milijardi i 426 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je milijardu i 991 milijun KM, što je za 15,6 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 508 milijuna KM, što je za 2,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 79,4 posto. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 8 milijardi i 768 milijuna KM, što je za 5,9 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 668 milijuna KM, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 69,2 posto.
Pisane vijesti
Podatci otkrivaju kako je u navedenom razdoblju izvoz roba iznosio 11 milijardi, 884 milijuna i 966 tisuća KM roba, dok je protekle godine u isto vrijeme izvoz bio na razini od 12 milijardi, 657 milijuna i 309 tisuća KM. Ovakav pad ekonomski analitičari objašnjavaju utjecajem više čimbenika, počevši od smanjene gospodarske aktivnosti uslijed recesijskih kretanja, smanjene potrebe za robama iz BiH, ali i niže razine konkurentnosti, nedostatka dovoljne količine gotovih proizvoda, što je i stara boljka domaće ekonomije, koja je i previše orijentirana na izvoz sirovina, koje su u pravilu niže financijske vrijednosti.
S druge strane, podaci o uvozu također ne ulijevaju optimizam; dokaz je iznos od 21 milijardu, 311 milijuna i 78 tisuća konvertibilnih maraka vrijednosti uvezene robe, što je znatno više u odnosu na lanjsko razdoblje, kada je uvoz bio 20 milijardi, 771 milijun i 48 tisuća KM.
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 55,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 9 milijardi i 426 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je milijardu i 991 milijun KM, što je za 15,6 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2 milijarde i 508 milijuna KM, što je za 2,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 79,4 posto. Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 8 milijardi i 768 milijuna KM, što je za 5,9 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 668 milijuna KM, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 69,2 posto.