Svjetska banka navodi kako će šest subsaharaskih zemalja iz zapadnog dijela Afrike biti među gospodarstvima s najvećim rastom u 2024.

Niger, Senegal i Ruanda bit će među svjetskim gospodarstvima s najvećim rastom 2024., navodi Svjetska banka u svom najnovijem Izvješću o globalnim gospodarskim izgledima. Predviđa se da će Niger ove godine rasti od 12,5% potaknut svojim naftnim sektorom koji je nadoknadio nisku proizvodnju urana, a njegovu stopu rasta nadmašit će samo Gvajana od 38,2%, južnoamerička zemlja koja također ima koristi od rastućeg naftnog sektora. Još su tri afričke zemlje za koje se očekuje da će biti među prvih 10 gospodarstava s najvećim rastom i to su Demokratska Republika Kongo, Obala Bjelokosti i Etiopija. To odražava očekivanje da će najveća gospodarstva u Africi - Nigerija, Republika Južna Afrika i Angola - usporiti ostatak regije. U međuvremenu će gospodarstva koja nemaju mnogo prirodnih resursa rasti brže od regionalnog prosjeka od 3,8%. Ako izostavimo Nigeriju, Južnu Afriku i Angolu, subsaharska Afrika ove će se godine rasti za 5%. Ove tri zemlje će doživjeti skromna poboljšanja u odnosu na slabi rast zabilježen prošle godine. Zabilježili su zajednički rast od 1,8% u 2023., pad u odnosu na prethodnu godinu koji Svjetska banka pripisuje remetilačkim potezima monetarne politike poput redizajna nigerijske valute, manjka prihoda zbog niske proizvodnje nafte u Angoli i infrastrukturni problemi vidljivi u južnoafričkoj energetici i transportnom sektoru. Rast u subsaharskoj Africi usporio je na 2,9% u 2023. Bio je 3,7% i 4,4% u dvije godine prije. Snažan utjecaj na ovaj pad imale su tri najveće ekonomije (Nigerija, RJA i Angola) ali i druge su zemlje rasle sporije, na 3,9%, što je bilo uzrokovano sukobima, slaboj potražnji i promjeni politike za kontrolu inflacije, objavila je Svjetska banka.
Dvije afričke ekonomije za koje se predviđa kako će ove godine doživjeti negativan rast su Ekvatorijalna Gvineja (-6,1%) i Sudan (0,6%). Obje zemlje suočavaju se s visokim troškovima života i rastućim stopama siromaštva. Sudanski BDP smanjio se za više od 18% u 2023. zbog rata koji je bjesnio u zemlji od travnja. U ratu je poginulo više od 9000 ljudi i raseljeno više od 5 milijuna ljudi u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta. Sukob je bacio sudansko stagnirajuće gospodarstvo na koljena, blokirajući velik dio trgovine i transporta, otežavši poljoprivredu, zaustavivši mnoge isplate plaća i uzrokujući golemu štetu infrastrukturi. Sudanska funta je pala, izgubivši 50% svoje vrijednosti od početka rata. U listopadu prošle godine je MMF prognozirao da će gospodarstvo Ekvatorijalne Gvineje, najmanje članice OPEC-a po kapacitetu, ponovno pasti u recesiju. Ekvatorijalna Gvineja doživjela je sedmogodišnju recesiju do 2021. zbog pada cijena nafte dodatno pogoršanog smanjenjem proizvodnje OPEC-a. Gospodarstvo je 2022. poraslo za 3,2%, ali je prošle godine ponovno palo jer je proizvodnja nafte pala. Općenito, regija je još uvijek u jeku izazova troškova života koji je "pogoršao ekonomske poteškoće siromašnih i povećao nesigurnost hrane u cijeloj regiji", navodi se u izvješću Svjetske banke.
U izvješću Svjetske banke se također upozorava i na opasnost od udara s drugih mjesta, primjerice sukob na Bliskom istoku mogao bi podići cijenu nafte, čime će porasti cijena hrane ali će se i poremetiti opskrbni lanci koji vode do Afrike.

Pisane vijesti