- Objavljeno: 02.06.2023.
STRABAG u prvom kvartalu zabilježio solidne rezultate
Najveća austrijska građevinska grupacija STRABAG, povećala je u prvom tromjesečju ove godine poslovne prihode na 3,4 milijarde eura, odnosno za 10% usporedno s istim razdobljem prošle godine. Djelomično je to posljedica inflatornog okruženja. U 2023. godini bi STRABAG trebao uprihoditi najmanje 17,9 milijardi eura, nakon 17,7 milijardi ostvarenih u 2022. godini.
"Visoke stope inflacije i promjene kamatnih stopa imaju prigušujući učinak na građevinsku industriju", poručuju iz STRABAGA. Unatoč tom okruženju, a nastavno na dobro poslovanje na kraju 2022., broj ugovorenih poslova je u prvom tromjesečju porastao za daljnjih 3%, na novu rekordnu vrijednost od 24,5 milijardi eura. Njemačka, Rumunjska, Italija, Hrvatska i „regija Amerike“, najviše su doprinijele tome. Pad je zabilježen u Bugarskoj, Danskoj te zemljama Beneluksa.
U prvom kvartalu ove godine je porastao i prosječan broj zaposlenih, za 4%, posebno u Njemačkoj i regiji Amerike. Izvršni direktor Klemens Haselsteiner pojašnjava kako je STRABAG uspio povećati obim poslova i po prvi put premašiti granicu od 24 milijarde eura, što odgovara 1,4 puta većem godišnjem poslovnom učinku, te i kako je time stvorena, unatoč oslabjeloj građevinskoj industriji, solidna osnova za tekuću godinu.
Pisane vijesti
"Visoke stope inflacije i promjene kamatnih stopa imaju prigušujući učinak na građevinsku industriju", poručuju iz STRABAGA. Unatoč tom okruženju, a nastavno na dobro poslovanje na kraju 2022., broj ugovorenih poslova je u prvom tromjesečju porastao za daljnjih 3%, na novu rekordnu vrijednost od 24,5 milijardi eura. Njemačka, Rumunjska, Italija, Hrvatska i „regija Amerike“, najviše su doprinijele tome. Pad je zabilježen u Bugarskoj, Danskoj te zemljama Beneluksa.
U prvom kvartalu ove godine je porastao i prosječan broj zaposlenih, za 4%, posebno u Njemačkoj i regiji Amerike. Izvršni direktor Klemens Haselsteiner pojašnjava kako je STRABAG uspio povećati obim poslova i po prvi put premašiti granicu od 24 milijarde eura, što odgovara 1,4 puta većem godišnjem poslovnom učinku, te i kako je time stvorena, unatoč oslabjeloj građevinskoj industriji, solidna osnova za tekuću godinu.