Izvješće State Departmenta o BiH: Poručili investitorima da ih čekaju korupcija, crnolistaši i loše pravosuđe

Bosna i Hercegovina je otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, ulagači moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu vlasničkih prava i slabo pravosuđe, sustav pod neprimjerenim utjecajem etnonacionalističkih političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža, navodi se u analizi Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. State Department u izvješću o investicijskoj klimi u Bosni i Hercegovini dodaje i da BiH nudi liberalan trgovinski režim. Njena pojednostavljena porezna struktura jedna je od najnižih u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret vlade za socijalne doprinose. Značajno iseljavanje radne snage stvorilo je izazove pri zapošljavanju. Više od 550 poduzeća u državnom je vlasništvu i prenapuhani javni sektor istiskuju privatni sektor, navodi se u izvješću. Dodaje se kako složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju gospodarsko okruženje zemlje i odvraćaju strane ulagače. Etničke napetosti su visoke dok se etnonacionalističke političke vođe bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou postigle su mali napredak u provedbi potrebnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala kandidat za članstvo u Europskoj uniji 2022. godine, a Europsko vijeće je u ožujku 2024. odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u potrebnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), piše u izvješću.

Potezi entiteta Republike Srpske da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i sve češće prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da će odvojiti RS od BiH također su povećali napetosti, tvrdi State Department. Upozorava se da bi ulagači trebali provesti odgovarajuću dubinsku analizu što uključuje izbjegavanje ulaganja s pojedincima i subjektima pod sankcijama SAD i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljom i statusa podnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonite ili neustavne aranžmane. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika, dostupne ovdje: https://www.ohr.int/decisions-of-the-high-representative/. Gospodarstvo BiH bilježi niže razine ekonomskog rasta u odnosu na konkurente u regiji. Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se da će realni BDP porasti za 2,8 posto u 2024. i 3,4 posto u 2025. Gospodarstvo BiH nije osjetilo značajne izravne učinke ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju potpomognut višim realnim plaćama, kontinuiranom političkom podrškom, blagim oporavkom privatnih ulaganja i turizma, navodi se u analizi. Usprkos tome, dodaju, izgledi gospodarskog oporavka bili su ometeni pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i strožim komercijalnim uvjetima financiranja. Prosječna stopa inflacije u BiH pala je sa 14,0 posto u 2022. na 6,1 posto u 2023., ali i dalje utječe na potrošačku košaricu. Predviđeno gospodarsko usporavanje u 2024. godini na izvoznim tržištima EU također predstavlja ozbiljne rizike, budući da je BiH usko povezana s europskim lancima vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge. To bi nepovoljno utjecalo i na domaću potražnju i na doznake velike dijaspore u zemlji, tvrde. BiH također ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sustav, endemska korupcija te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlada BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju odgovarajućih poticaja ili zdravog poticajnog okruženja za ulagače, navodi se u izvješću. Ističu da se poduzeća koja žele poslovati u cijeloj BiH suočavaju s tehničkim i administrativnim preprekama i često moraju dobiti iste licence ili dozvole u svakom entitetu i plaćati niz različitih poreza i naknada. Između 1994. i 2023. godine u BiH je stiglo oko deset milijardi dolara FDI. Prvih pet povijesnih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih FDI u BiH. Glavni sektori za FDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnja direktna strana ulaganja rasla su u posljednjih nekoliko godina, s otprilike 500 milijuna dolara u 2018. na 800 milijuna dolara u 2022. prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH. Direktna strana ulaganja u prvih devet mjeseci 2023. iznosila su 801 milijun dolara i porasla su za 23,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. Naglašava se da je BiH bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijale u energiji (hidro, vjetar, solarna, zajedno s tradicionalnom termalnom), poljoprivredi, drvnoj industriji, rudarstvu i turizmu. Američka ulaganja u BiH su niska, a većina američkih kompanija u BiH predstavljena je malim prodajnim uredima koji su koncentrirani na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.

 

 

Pisane vijesti