Bez reguliranja emisije CO2, BiH će gubiti 300 milijuna KM godišnje

Mehanizam za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM) koji uvodi naknadu/tarifu na emisije ugljika za proizvode koji se uvoze u Europsku uniju od 2026. značajno će utjecati na energetski sektor u Bosni i Hercegovini. Osim električne energije, ključni sektori koji su pogođeni su proizvodnja željeza i čelika, cementa, gnojiva, aluminija i vodika, koji zajedno čine gotovo jednu trećinu izvoza BiH ili 10 posto BDP-a zemlje u 2022.
Na žurnost usvajanja CBAM-a upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine budući da prilikom izvoza roba osobito čelika, željeza, cementa i tekućeg vodika Bosna i Hercegovina neće biti konkurentna ukoliko taj porez bude plaćala zemlji u koju izvozi, te naglašavaju da bi te vrste poreza trebale ostati u Bosni i Hercegovini. Predviđaju gubitak prihoda od izvoza u iznosu od oko 300 milijuna KM, a upitnim drže i veliki broj radnih mjesta koji je vezan za ove industrije.
Bosna i Hercegovina se odlučila za uspostavu Sustava trgovanja emisijama (ETS) do 2026. kako bi ublažila potencijalne negativne učinke CBAM-a. Ostvareni domaći prihod usmjerio bi se kao podršku prijelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljičnog dioksida u relevantnim sektorima, što znači da emiteri plaćaju emisije u obliku ugljičnih kredita kojima se trguje na bosanskohercegovačkom tržištu emisija.
Uvođenje ETS sustava sastavni je dio Nacionalnog klimatskog i energetskog plana (NECP) koji je usuglašen na tehničkoj razini i predan Energetskoj zajednici. Vraćen je nakon što je utvrđeno da NECP BiH nema dovoljno klimatskih ambicija i da nedostaju datumi i planovi za postupno ukidanje ugljena. Također, politike i mjere su deskriptivne umjesto konkretne s mjerljivim ciljevima.
Plan također uključuje gašenje elektrana na ugljen ukupne snage 410 MW i dodavanje elektrana na obnovljive izvore energije veće od 2.000 MW do 2030. godine.

Pisane vijesti