Proračun Malte za 2021. ne uvodi ni mjere štednje niti nove poreze

Malteška vlada predstavila je 19. listopada ove godine u Parlamentu proračun za 2021. godinu. Premijer Robert Abela okarakterizirao ga je kao „najbolji proračun u povijesti zemlje“ jer usprkos gospodarskoj krizi ne uvodi ni mjere štednje, niti nove poreze. Dodao je kako su brojne mjere u proračunu usmjerene za pomoć gospodarstvu teško pogođenim pandemijom. Neke od tih mjera su: ne uvode se novi porezi četvrtu godinu zaredom, dodatak na plaće zaposlenicima u sektorima pogođenim pandemijom nastavlja se do ožujka 2021., uvećava se povrat poreza na dohodak, produžuje se shema vladinih vaučera s dodatnih 100 eura po osobi, povećava se neoporezivi udio dobiti. Proračun predviđa i brojne socijalne mjere, poput povećanja dodataka na plaću, povećanja dječjeg doplatka i povećanja najnižih mirovina.

Do izbijanja pandemije, malteško gospodarsko protekle je četiri godine bilo u stalnome rastu, koji su karakterizirali brzi rast BDP-a i stope zaposlenosti, uz najveći doprinos uslužnog sektora, što je pozitivno utjecalo na javne financije, smanjenje deficita i javnog duga, te ostvarenje fiskalnog suficita. Gospodarstvo je u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine pretrpjelo pad od 16,2 posto. Tijekom prve polovice 2020. trgovina na veliko i malo te ugostiteljstvo zabilježili su pad od 30 posto, dok su gaming, ICT industrija i sektor financijskih usluga jedini zabilježili rast. Turizam, okosnica malteškog gospodarstva, do kraja kolovoza ove godine zabilježio je pad od 71 posto po broju turističkih dolazaka u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti koja je 2019. iznosila rekordno niskih 3,5 posto, u drugom tromjesečju 2020. iznosila je 4,5 posto, dok je u prvoj polovici ove godine prosječna plaća za 8,7 posto niža u odnosu na isto razdoblje 2019.

Po pitanju javnih financija, prema podacima Državnog ureda za statistiku u drugom kvartalu 2020., opća država zabilježila je deficit od 392.2 milijuna eura, te je krajem lipnja dug opće države iznosio 6 milijardi 646 milijuna, što je 792.8 milijuna više nego u istom razdoblju 2019. Ukupni trošak je u drugom tromjesečju iznosio milijardu i 478,5 milijuna, što je povećanje u iznosu od 216,7 milijuna u odnosu na isto razdoblje 2019., a povećanje je najvećim dijelom povezano s troškovima za saniranje posljedica pandemije COVID-19.

Priopćenja