Na širenje sive ekonomije u Srbiji u najvećoj mjeri utječu visoki porezi i doprinosi

Neformalna (siva) ekonomija predstavlja prepreku za daljnji rast i razvoj poduzeća, utječe na gospodarski rast i povećanje standarda života svakog pojedinca, navodi se priopćenju Unije poslodavaca Srbije i dodaje kako su posljedice rasta sive ekonomije zatvaranje tvrtki, pad formalne zaposlenosti, kao i  manje novca za zdravstvo, obrazovanje, kulturu i znanost. Gotovo svi gospodarstvenici u Republici Srbiji (97 posto) procjenjuju na više od 15 posto visinu gubitka koju tvrtke trpe na godišnjoj razini zbog nelojalne konkurencije.

Ipak, u jednom su suglasni i predstavnici vlasti i predstavnici sindikata, kao i gospodarstvenici, a to su negativne posljedice sive ekonomije na društvo u cjelini. Unija poslodavaca Srbije provela je tijekom listopada ove godine istraživanje stavova poslodavaca o uzrocima širenja neformalne ekonomije, posljedicama koje trpe, kao i mogućnostima za njeno suzbijanje. Ključni nalazi potvrđuju loš utjecaj na sve one poduzetnike koji posluju legalno. Čak 73 posto poslodavaca misli kako na širenje sive ekonomije u najvećoj mjeri utječu visoki porezi i doprinosi i visoki, nepredvidivi troškovi poslovanja.

Jedan od uzroka za rast sive ekonomije je i slab, selektivan rad inspekcijskih službi, kao i loše stanje na tržištu rada. Nelojalna konkurencija je kamen spoticanja za svakog poslodavca koji legalno posluje i uredno podmiruje svoje obveze prema državi, navodi se u priopćenju Unije. Šteta koja se procjenjuje je ogromna, a osim izravne financijske štete podrazumijeva i pad prometa i nerealno snižavanje cijena proizvoda i usluga. Nelojalna konkurencija, prema mišljenju poslodavaca, u velikoj mjeri utječe na prevođenje legalnih gospodarskih subjekata u nelegalnu sferu i u određene pojavne oblike neformalne ekonomije putem izbjegavanja plaćanja nekih nameta ili isplate zarada zaposlenima na ruke.  

Najbrojniji sugovornici u ovom istraživanju su poslodavci iz prerađivačkog sektora koji ističu kako se siva ekonomija širi uslijed visokih poreza i doprinosa kao i visokih troškova poslovanja. Šteta koju imaju zbog nelojalne konkurencije ogleda se u prvom redu u financijskoj šteti, te se gubitak na godišnjoj razini kreće u rasponu od 15 do 30 posto kod 90 posto poslodavaca.

Na meti nelojalne konkurencije su na prvom mjestu izbjegavanje poreza i doprinosa na osobna primanja (zdravstveno osiguranje, mirovinsko i invalidsko osiguranje, putni troškovi, troškovi ishrane), čime su najugroženija prava zaposlenih na dostojanstven i siguran rad. Poslodavci su ukazali na izražen nedostatak profesionalnih i stručnih kadrova te insistiraju na dijalogu s obrazovnim institucijama i sustavnom rješavanju deficitarnih zanimanja u Republici Srbiji.

Dok jedan broj poslodavaca poziva na poreznu reformu i jačanje kapaciteta institucija, posebno njihove kontrolne funkcije, drugi pak ukazuju na značaj poticajnih mjera usmjerenih na zajedničku borbu protiv sive ekonomije. U najširem smislu, poslodavci očekuju bolji partnerski odnos s Vladom kako bi izravnim uključivanjem u pripremu zakonskih rješenja utjecali na stvaranje povoljnijeg ambijenta za legalno poslovanje.

Priopćenja