Gospodarska kretanja u Republici Filipini

Realni rast BDP-a u 2017. godini u Republici Filipini od 6,7 posto te  u prvoj polovini 2018. od 6,3 posto vođen je zbog jakih javnih ulaganja u zemlji. Inflacija je iznosila 6,4 posto u kolovozu 2018. godine, dok se na godišnjoj razni očekuje oko 4,8 posto. Kako se čini, povećanje inflacije dogodilo se uslijed prilagodbe trošarina nakon provedbe paketa poreznih reformi u zemlji te porasta cijene nafte na globalnoj razini, kao i slabljenja nacionalne valute pesosa.

Filipini su posljednjih godina uspjeli održati proračunski manjak ispod 2,5 posto iako je Vlada uvjerena da bi mogla ići i do 3 posto te ga povezati s padom duga (nešto iznad 41 posto BDP-a). Takva fiskalna disciplina ima dovoljan prostor za ubrzavanje razvoja infrastrukture u Republici Filipini. Stopa siromaštva iznosi 21,6 posto (najnoviji podaci filipinskog Statističkog ureda iz 2015.), dok je u 2012. godini iznosila 25,2 posto. Kako je otkrila analiza, provedena u razdoblju između 27. i 30. lipnja ove godine, 48 posto filipinskih obitelji je siromašno. To je najviša stopa siromaštva u zemlji od ožujka 2017. godine, kada je postotak iznosio gotovo 50 posto. Stoga rješavanje pitanja siromaštva i jaza nejednakosti ostaje prioritet Filipinske vlade.

Predloženi državni proračun za 2019. godinu također odražava vladinu inicijativu za rješavanje ovih izazova. Kao i prijašnjih godina, proračun namjerava dati prioritet infrastrukturi, socijalnim uslugama i nacionalnoj sigurnosti. Sektor obrazovanja ima najveći proračun (ukupno 660 milijardi eura) za poboljšanje ljudskog kapitala i maksimiziranje koristi od demografske dividende, nakon čega slijede javni radovi i autoceste (9 milijardi eura) i Odjel za zdravstvo, posebno za punu provedbu Zakona o reproduktivnom zdravlju.

Trend gospodarskog rasta očekuje se u 2019. godini zbog daljnjih reformi politike za održavanje rasta, uključujući i poboljšanje tržišne konkurencije kroz regulatorne reforme, poboljšanje politike i propisa trgovinske i investicijske klime te smanjenje krutosti i troškova tržišta rada. Vlada je otvorena za liberalizaciju gospodarstva kako bi privukla više investicija i zauzvrat stvorila kvalitetnije poslove. Anketa o radnim uvjetima iz ovogodišnjeg srpnja pokazala je nepovoljnu zaposlenost (17,2 posto u odnosu na 16,3 posto prije godinu dana), čak i kad su stope zaposlenosti (94,6 posto) i nezaposlenosti (5,4 posto) pokazale poboljšanja.

Filipinsko gospodarstvo i dalje ide u dobrom smjeru, ali se suočava i s novim izazovima, poput rasta inflacije, stalnim rastom siromaštva i nejednakosti, pokazuje analiza MMF-a. Vlada priznaje da su Filipini jedna od najrestriktivnijih zemalja u pogledu stranih ulaganja u regiji. U stvari, predsjednik Duterte je u više navrata naglašavao svoju otvorenost za daljnjom liberalizacijom gospodarstva pa čak i potpisivao memorandumski nalog u studenom 2017. godine, pozivajući Nacionalno tijelo za gospodarski razvoj (NEDA Board) na liberalizaciju nekoliko sektora kako bi filipinsko tržište učinili konkurentnijim i privlačnijim stranim ulagačima. Također, potpisao je i dugoročni investicijski plan za sudjelovanje stranog kapitala u pet novih investicijskih područja, gdje je maknuo tzv. embargo za strana ulaganja. Radi se o IT sektoru, podučavanju u visokom obrazovanju, razvoju centara za obuku i prilagodbu, za financijske tvrtke te wellness centre. Farmaceutika i šumarstvo također su maknuti s popisa ograničenja stranih ulaganja. Odluka je dobro prihvaćena u zemlji, posebice zbog potrebe konkurentnosti sa susjedima u ASEAN zajednici.

Izravna strana ulaganja iz zemalja EU-a u području Jugoistočne Azije u 2016. godini iznosila su 260 milijardi eura. Broj tvrtki u stranom vlasništvu je i dalje jako mali. Izravna strana ulaganja prosječno su iznosila 1,5 posto BDP-a svake godine, u razdoblju od 2011. do 2016. godine. U posljednjim godinama EU bilježi značajni pad novih ulaganja na Filipinima, uspoređujući s ostalim stranim ulagačima.

Poslovna sredina Filipina svakako ima prostora za poboljšanje uvjeta. Indeksi kredibiliteta i dalje su visoki, međutim, vrijednost poslovnog povjerenja se smanjio na 30,1 posto u trećem tromjesečju 2018. godine, dok je u istom razdoblju 2016. iznosio 45,4 posto od istog razdoblja 2017. godine. Izvješća o globalnoj konkurentnosti pokazala su pad, osobito u jednostavnosti poslovanja, percepcije korupcije i indeksu gospodarske slobode, dok globalna konkurentnost ostaje stabilna na prosječnoj razini.

Priopćenja