Ovogodišnji 4,7 posto gospodarski rast potaknut je višim plaćama i velikim investicijama

Europska komisija (EK) je u proljetnoj ekonomskoj prognozi povisila procjenu slovenskog gospodarskog rasta, koji se sve više temelji na domaćoj potrošnji. Prošle godine  gospodarski rast u Sloveniji iznosio je 5 posto, a ove godine očekuje se 4,7 posto, što je za pola postotna boda više nego u zimskoj prognozi. Prognoza analitika EK je nešto slabija od očekivanja vladinog Umara (Ured za makroekonomske analize i razvoj Republike Slovenije), koji u ovoj godini očekuje rast slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,1 posto.

Europska komisija predviđa Sloveniji rast BDP-a od 3,6 posto u sljedećoj godini, što je za desetinku postotnog boda više nego u veljači ove godine i za 0,2 postotnog boda manje od prognoze analitika Umara. Briselska prognoza za Sloveniju prilično je bolja od prosjeka u euro zoni i cijeloj Europskoj uniji. Naime, njima komisija za ovu godinu prognozira 2,3 posto jačanje BDP-a, a za slijedeću godinu 2 posto. Prognoza je ista kao i zimska. Veći gospodarski rast od slovenskog 4,7 posto, po očekivanju analitika, zabilježit će ove godine samo Malta (5,8 posto) i Irska (5,7 posto).

Slovenija je među onim članicama EU-a koje su sa zakašnjenjem dosegle pred kriznu razinu gospodarske aktivnosti. Bruto domaći proizvod (BDP), mjeren u stalnim cijenama, je u slovenskom gospodarstvu dosegao razinu iz 2008. tek prošle godine, dok je euro područje razinu pred krizom ostvarilo već 2014. godine. Međutim, gospodarski rast koji se u Sloveniji bilježi zadnjih godina i koji će, po očekivanju analitika, biti zabilježen i slijedeće dvije, omogućit će Sloveniji nadoknadu propuštenog. Po prognozama bi slovenski BDP do 2019. trebao biti za 11,8 posto veći nego 2008. te bi Slovenija po tom mjerilu bila u razini euro područja, ali za 11-godišnjim rastom cijelog EU-a zaostajat će za približno dva postotna boda.

Tijekom razmatranog razdoblja 11 od 28 članica EU-a ima manji gospodarski rast od Slovenije. BDP Njemačke, najvećeg gospodarstva Europske unije, bit će 2019. godine za 16 posto veći nego u 2008. godini, unatoč skromnijem rastu zadnjih godina i prosječnoj prognozi u tekućoj i slijedećoj godini.

Poljska će iduće godine ostvariti 44 posto više nego 2008. godine, Slovačka 30 posto, Češka 21 posto. Nekoliko članica EU-a ima većih problema od Slovenije pri dostizanju pred krizne razine. Na primjer, Hrvatska će pred krizno razdoblje dostići tek u 2019. godini, Italija zaostaje za dva posto, a Grčka 22 posto.

Prognoza za najvažnija slovenska izvozna tržišta ostaje nepromijenjena, proizlazi iz proljetne ekonomske prognoze. Njemački analitičari za ovu godinu najavljuju 2,3 posto gospodarski rast, iduće godine 2,1 posto, što je približno isto kao za cijelo euro područje. Italija je smještena među države za koje Bruxelles prognozira skromniji rast.

Rast slovenskog izvoza ostat će robustan (8,1 posto u tekućoj godini i 6,5 posto u idućoj), prognoza je Bruxellesa, ali će se slijedeće godine, više nego dosad, temeljiti na domaćoj potražnji.

Priopćenja