Po digitalnoj ekonomiji Hrvatska u EU nisko, ali među zemljama koje napreduju

Po digitalnoj ekonomiji Hrvatska je na 24. mjestu među 28 zemalja EU-a, što je nisko, ali je dobro da u tome napreduje i približava se prosjeku EU-a, jer je to danas neizbježna podloga za rast izvoza i napredak zemlje, istaknuto je na panelu o digitalnoj ekonomiji održanom u sklopu 11. konvencije Hrvatskih izvoznika.

Konvencija je u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici okupila više stotina sudionika kojima se uvodno obratio i premijer Orešković poručujući, kao i ostali govornici, kako je uz rast BDP-a i izvoza potreban i veći rast investicija, za što je put poboljšanje poslovne i investicijske klime, ali i uvođenje digitalnih procesa u sve društvene strukture uključujući i ekonomiju koja bez toga neće moći dalje.

"Država mora osigurati eGoverment da sve procedure u zemlji rade digitalno i tek tada možemo govoriti o digitalnoj državi i digitalnoj ekonomiji, koja u svijetu raste sedam puta brže nego ostala ekonomija. To podrazumijeva primjenu ICT znanja i vještina koje su sve traženije te u Hrvatskoj, kao i u Europi i SAD-u, već sada nedostaje tih kadrova, što će se prema procjenama i povećavati", kazao je na panelu Marko Kovač sa zagrebačkog Fakulteta računarstva i elektrotehnike. Osim za stručnjacima ICT-a (informacijsko-komunikacijske tehnologije), očekuje se i porast potražnje za liderima i menadžmentom koji će znati i moći donositi odluke u skladu s novim tržišnim trendovima, ističe Kovač, koji smatra kako je u svemu bitno informatičko obrazovanje.

Sličnu poruku na panelu je uputio i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić koji je, istaknuvši da je ICT u Hrvatskoj najpropulzivniji sektor, spomenuo i veliki rast izvoza softvera od 33 posto, što Hrvatskoj diže izvozni rejting u sklopu digitalne ekonomije, iako generalno u tome dosta zaostaje. „U digitalnoj ekonomiji i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, dosta veliki udjel imaju mala i srednja poduzeća, koja su i fleksibilnija te se na njih odnosi jedna petina ukupne prodaje preko interneta u Hrvatskoj te 9 posto prekogranične prodaje, što je i iznad prosjeka EU-a", kazao je Vujčić, dodavši da je HNB proveo i veliku anketu među malim i srednjim poduzetnicima koji i u ukupnom hrvatskom izvozu povećavaju udjel.

Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat naglasio je kako za hrvatske izvoznike ima još dosta tržišta na kojima mogu pojačati svoju prisutnost, što je pokazao i nedavni posjet Iranu, u kojemu je "na korak do zaključenje" veliki ugovor za Gredelj te još jedan za AD Plastik, a bit će i posla za neke projektantske tvrtke. "U Iranu ima dosta posla za hrvatske tvrtke, kao i u nekim drugim arapskim zemljama i Turskoj", kazao je Horvat i najavio kako će Ministarstvo za iduću godinu sve pripremiti kako bi sadašnji program potpora Poduzetnički impuls postao e-Impuls, što će biti jedan od priloga razvoju digitalne ekonomije.

Predsjednik Hrvatskih izvoznika i Uprave Končara Darinko Bago poručio je da će digitalna ekonomija funkcionirati tek kada se svaki zaposleni u svakoj tvrtki bude ponašao digitalno za što je "potreban sistemski pristup i instrumenti koji će sve te procese harmonizirati u jednom pravcu".

(Hina)

Priopćenja