Računalne igre pokretač ekonomskog rasta, potrebna prilagodba obrazovnog sustava

Industriji računalnih igara u Hrvatskoj u razdoblju od zadnjih pet godina prihodi su prosječno godišnje rasli za 55,5 posto, a izvoz za 63 posto, čime je zasigurno pridonijela ekonomskom rastu, no država to mora bolje podržati i potaknuti, poručeno je u petak s konferencije "Računale igre-pokretač ekonomskog rasta". Ta je konferencija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK), Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara i inicijative 'eSkills for Jobs' u HGK okupila predstavnike tvrtki koje se time bave, državnih institucija te 'gamere'.

Na popularizaciji bavljenjem stvaranja računalnih igara rade i u udruzi Programerko čija je predsjednica i Vedrana Miholić naglasila da je za te igre, kao i za sve drugo, najvažnije pravo obrazovanje te da bi stoga svakako što prije trebalo usvojiti i početi provoditi cjelokupnu kurikularnu reformu s informatikom od prvih razreda osnove škole. "Ne možemo pretpostaviti koja će se znanja točno tražiti za xy godina, jer se svijet jako brzo mijenja, ali znamo koje će vještine trebati, među kojima je svakako promišljanje i fleksibilnost za cjeloživotno učenje koje su sadržane i u prijedlogu reforme", kazala je Miholić.   S njom se složio i Hrvoje Balen s učilišta Algebra ističući da je u reformi važan ishod učenja i da se škole i studiji završavaju, a ne da traju pet godina bez praktičnog dijela nastave. "Problem koji ima Hrvatska neće se riješiti uvođenjem jednog programerskog studija niti to može sam učiniti FER ili neki drugi studij. Potrebno je adekvatnije trošiti sredstava za obrazovanje u državi, više raditi na cjeloživotnom učenju pa i državno podupirati privatne specijalističke studije koji 'proizvode' kadrove koji se traže na tržištu rada, a u vezi informatike u školama ništa se neće riješiti uvođenjem tog predmeta ako on ne bude integriran u svim drugim predmetima", ocijenio je Balen.

Najviše pitanja iz publike bilo je za zamjenika ministra znanosti Hrvoja Šlezaka koji se manje-više složio sa svime što je čuo te  napomenuo da je "u Ministarstvu tek mjesec i pol i da se na svemu radi". U vezi reforme kazao je da je "sada na stručnoj raspravi, onda ide na javnu raspravu i nada se da bi to moglo biti gotovo do jeseni pa će se vidjeti". "Radimo na svemu tome, no ne mogu reći kada će biti natječaj za škole koje se trebaju eksperimentalno uključiti u reformu niti hoće li to biti na jesen", kazao je Šlezak.

Sudionici konferencije suglasni su da u Hrvatskoj već 'kronično' nedostaje IT kadrova, a i više onih sa specifičnim vještinama potrebnim i za stvaranje računalnih igara. Istaknuli su i kako su računalne igre u cijelom svijetu brzo rastuća djelatnost, koja s godišnjim prihodima, sada i iznad stotinu milijardi dolara, premašuje glazbenu, filmsku i industriju zabave, a koje upravo u tim igrama traže i svoje dodatne prilike.

Predstavljajući rezultate istraživanja odnosno prvog mapiranja kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj, čiji su podsegment i računalne igre, Ivana Rašić Bakarić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta iznijela je podatke da su u 2014. godini tom segmentu ukupni prihodi porasli za 78 posto, na 37,2 milijuna kuna, a dobit prije oporezivanja za čak 138 posto, na 15,6 milijuna kuna. "Još je važniji podatak kod proizvodnje računalnih igara da je 2014. gotovo 90 posto bio udjel izvoza u prihodima, odnosno izvoz je u odnosu na 2013. porastao 84 posto, na 32,3 milijuna kuna, i sve to unatoč brojnim preprekama na koje nailaze 'gameri' u Hrvatskoj, među kojima su teško pronalaženje izvora financiranja jer banke to nerado kreditiraju, dvostruko oporezivanje jer većina izvozi u SAD, te nepostojanje odgovarajućih obrazovnih programa", upozorila je Rašić Bakarić.

(Hina)

Priopćenja