Sloveniji potrebne strukturne reforme

Niska produktivnost, neprilagođenost mirovinskog sustava demografskim promjenama, visok deficit i velik državni dug glavni su izazovi strukturnih reformi koje je u Sloveniji potrebno što prije provesti, pokazuje analiza Ureda za makroekonomske analize slovenske vlade UMAR, uz ocjenu da bi pozitivni efekti promjena donijeli najbolji rezultat kroz deset godina. Za dugoročno održiv mirovinski sustav u Sloveniji bi bila potrebna kombinacija produženja radnog vijeka i sporije prilagođavanje mirovina rastu plaća i BDP-a nego što je sada slučaj, a radikalnija promjena mirovinskog sustava smanjila bi proračunski deficit za trećinu, pokazuje jedan od izračuna u analizi.

Na sličan način ispitani su i modeli mogućih promjena u zdravstvenom sustavu, radnom zakonodavstvu i poreznom sustavu te u načinu financiranja znanosti i obrazovanja. UMAR navodi da bi cjelovite reforme za financijsku stabilnost i veću ekonomsku učinkovitost bilo bolje provesti "u paketu" nego pojedinačnim nesustavnim mjerama i da ih je potrebno donijeti što prije, jer je vrijeme ključni čimbenik. No, navodi se i da se ne radi o izravnim prijedlozima vladi, koja će o tome odlučiti sama, nakon što se provede opsežna javna rasprava.

Europska komisija prošli je tjedan Sloveniju upozorila na sporije smanjivanje proračunskog deficita od onoga koji je bio planiran i na nužnost provedbe mirovinske reforme. Vlada premijera Mire Cerara, u čijoj je koaliciji i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) koja se bori za prava starije generacije, najavila je da će do sredine idućeg mjeseca predstaviti tri dokumenta vezana uz mirovinski sustav: o dobnoj strukturi radno aktivnog stanovništva, o dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava i mjere koje namjerava provesti na području tržišta rada. Mirovinska reforma ove godine u Sloveniji nije planirana.

Priopćenja