Znaci oporavka belgijskog gospodarstva

Iako su brojke relativno skromne te još uvijek postoji određeni broj faktora koji bi potencijalno mogli ugroziti tu situaciju, niz pokazatelja ukazuje na oporavak belgijskog gospodarstva, koji se sve jasnije ocrtava posljednjih mjeseci. Glavni je indikator porast BDP-a u posljednjem tromjesečju od 0,4% te 1,3% na godišnjoj bazi. Ove su brojke, doduše, niže od onih iz pretkriznog razdoblja, no stručnjaci se slažu da više nije realno očekivati rast kakav je Belgija postizala u prethodnim desetljećima, u posve drukčijim uvjetima demografskog rasta i porasta produktivnosti. Ključno je, naprotiv, pitanje ukazuju li ovi pokazatelji na pokretanje magičnog kruga koji se sastoji od povjerenja, zapošljavanja, potrošnje i investiranja.

Povjerenje poduzetnika u perspektivu rasta temeljni je pokretač tog magičnog kruga. Ono će ih potaknuti na veće zapošljavanje, što će povećati kupovnu moć domaćinstava te povratno potaknuti tvrtke da dalje investiraju i zapošljavaju. Dobra je vijest što, osim u sektoru građevinarstva, raste povjerenje belgijskih poduzetnika. Ono se očituje u većoj potražnji za kreditima, što ukazuje na veću spremnost poduzetnika na investiranje. Znak povjerenja je i povećano zapošljavanje, iako je u većoj mjeri riječ o zapošljavanju na određeno vrijeme. Povećava se broj oglasa za posao i zapošljavanje mladih. To izravno utječe na potrošnju, koja je u posljednjem tromjesečju porasla za 1,9% na godišnjoj bazi. Veću potrošnju također potiču niske cijene nafte kao i niske kamate koje su omogućile mnogim Belgijancima da refinanciraju svoje hipotekarne kredite i smanje mjesečne rate. Nadalje, u kontekstu izrazito slabe inflacije, ukidanje indeksacije za koje se vlada odlučila nije utjecalo na kupovnu moć.

Belgijsko gospodarstvo često se definira kao mala otvorena ekonomija, misleći pritom na njegovu orijentiranost i ovisnost o europskom kontekstu. Klijenti belgijskih tvrtki u najvećoj su mjeri europski: 71% belgijskog izvoza odlazi u zemlje EU-a, u eurozonu 56%, no 44% izvoza odnosi se na susjedne zemlje: Njemačku (17%), Francusku (16%) i Nizozemsku (12%). Iako su posljednje tendencije pokazale da domaća potrošnja može biti značajan zamašnjak rastu belgijskog gospodarstva, njegova ovisnost o ekonomskoj dinamici eurozone ostaje značajna. U tome smislu, pad cijena nafte i deprecijacija eura u odnosu na dolar, koji rezultiraju većom kupovnom moći i većim europskim izvozom, vjetar su u leđa europskoj ekonomiji. Nadalje, ublažavanje rigidnih politika štednje u većini zemalja eurozone također favorizira potražnju. Ovakve gospodarske tendencije u eurozoni zasigurno su dobar znak, no razina investicija još uvijek nije dovoljna da gospodarski rast počne sam sebe održavati.

Iako je prvenstveno ovisna o svojim susjedima, zbog svoje otvorenosti belgijska ekonomija nije imuna ni na šira svjetska, gospodarska i politička kretanja. U tome smislu zabrinjava usporavanje kineske ekonomije, o kojoj je belgijsko gospodarstvo posredno ovisno, snabdijevajući u velikoj mjeri njemačku industriju, koja je pak izrazito prisutna na kineskom tržištu. Rizici vezani uz izlazak Grčke iz eurozone trenutno su otklonjeni, no geopolitičke tenzije u Ukrajini i na Bliskom istoku relativiziraju stabilnost cijena nafte. U svjetlu navedenoga, indikatori oporavka belgijskog gospodarstva ohrabrujući su, ali još uvijek krhki.

Priopćenja